Crna Gora je tokom prošle godine ispunila tek 20 odsto planiranih aktivnosti iz Akcionog plana Strategije razvoja sektora ribarstva. Prema najnovijem Godišnjem izvještaju, od 25 predviđenih obaveza, u potpunosti je završena praktično tek svaka peta. Dok se administracija fokusira na usklađivanje sa briselskim pravilima, ključne investicije u preradu ribe na terenu su potpuno izostale. Jaz između usvajanja zakona i ekonomskog razvoja industrije ostaje jedan od najvećih izazova za resorno ministarstvo.
Finansijski podaci pokazuju da je iz nacionalnog budžeta, kroz Agrobudžet, u mjere sektora uloženo 521.113 eura. Međunarodna pomoć iznosila je svega 15.000 eura, što je znatno manje od potreba sektora. Glavni razlog za slab učinak je kašnjenje ključnog IPA 3 projekta. Ovaj međunarodni program počeo je sa realizacijom tek 4. septembra 2024. godine, ostavljajući premalo vremena za ostvarenje zacrtanih godišnjih ciljeva.
Fokus na Poglavlje 13 i administrativne zastoje
Državna administracija usmjerila je gotovo sve kapacitete na pregovore sa Evropskom komisijom radi zatvaranja pregovaračkog Poglavlja 13. Zbog toga je sektor kontrole pretrpio najveće zastoje jer čak 80 odsto planiranih upravnih aktivnosti nije sprovedeno. Zapošljavanje novih ribarskih inspektora i neophodne obuke odloženi su za 2025. godinu. Ograničeni resursi i zavisnost od kadrovske politike Ministarstva finansija dodatno su usporili reformu nadzora na moru.
Ipak, modernizacija ribolovne flote bilježi pozitivan trend na terenu. Podršku države iskoristio je 111 korisnika, što predstavlja rast od 32 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U okviru zelene tranzicije nabavljeno je 18 novih brodskih motora i pet pomoćnih jedinica. Ovi rezultati pokazuju da su ribari spremni za ulaganja kada postoji direktna budžetska podrška za osnovnu opremu i bezbjednost plovidbe.
Privreda nezainteresovana za preradu i mrijestilišta
Najkritičnija tačka izvještaja je potpuni izostanak privatnih inicijativa u industrijskoj preradi. Planirane višemilionske investicije u preradu ribe i nova mrijestilišta nijesu realizovane jer nije bilo zainteresovanih privrednika. Bez modernih prerađivačkih kapaciteta Crna Gora ostaje visoko uvozno zavisna država. Domaći proizvod gubi na vrijednosti jer se plasira isključivo kao sirovina bez dodatne obrade koja bi osigurala veću zaradu i stabilnost tržišta.
Planovi za 2025. godinu uključuju usvajanje dva ključna akta. To su Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o akvakulturi. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavljuje i ubrzanu digitalizaciju inspekcijskog nadzora. Glavni cilj u narednom periodu biće proaktivnije animiranje investitora kako bi se konačno pokrenula domaća proizvodnja ribljih prerađevina, prenosi portal Bankar.me.
