Prosječna neto plata u Crnoj Gori od 1.027 eura sve teže pokriva osnovne životne potrebe jer inflacija u Crnoj Gori ubrzano nagriza kupovnu moć građana. Iako statistika bilježi nominalni rast zarada, realna vrijednost novca opada, što potvrđuje i analiza portala Bankar kroz primjer svakodnevne ishrane. Jednostavna računica pokazuje da bi četvoročlana porodica koja bi se hranila isključivo burekom i jogurtom potrošila skoro cijelu prosječnu platu na samo jedan tip obroka.
Matematika preživljavanja i cijena bureka
Jedan burek danas košta oko 2 eura, dok je cijena jogurta 0,5 eura, što znači da jedan obrok po osobi iznosi 2,5 eura. Za četvoročlanu porodicu to je trošak od 10 eura po obroku. Ukoliko bi svaki član porodice imao tri takva obroka dnevno, mjesečni trošak bi dostigao 900 eura. Praktično svaka deveta od deset zarađenih eura u prosječnoj plati bila bi utrošena samo na najjednostavniju hranu bez plaćanja računa ili stanarine.
„U praksi, to znači da građani danas za istu platu mogu da kupe znatno manje“, navodi se u analizi portala Bankar. Ranije je burek koštao oko 1 euro, pa je cijena ovog osnovnog proizvoda praktično udvostručena. Dok prosječna plata raste na papiru, realne zarade su u martu zapravo pale za 0,6 odsto zbog mjesečnog rasta cijena od 0,8 odsto, javlja Investitor na osnovu podataka Monstata.
Razlike u sektorima i minimalna zarada
Pritisak je najizraženiji kod zaposlenih u trgovini i uslugama gdje su primanja bliža minimalnoj zaradi od oko 600 eura. Iako finansijski sektor bilježi prosjek od 1.641 euro, sektori poput administrativnih djelatnosti sa 858 eura pokazuju realnu sliku standarda većine. Kod ovih kategorija stanovništva inflatorni udar direktno ugrožava osnovnu egzistenciju jer rast cijena hrane daleko nadmašuje tempo povećanja njihovih zarada.
Globalni pritisci i cijene nafte
Na domaću inflaciju utiču i globalna dešavanja na tržištu energenata. Cijena Brent nafte jutros iznosi 108,10 dolara, dok je američki WTI pojeftinio na 101,65 dolara nakon najave Donalda Trumpa o operaciji „Projekt Sloboda“. Plan uključuje angažovanje 15.000 vojnika i preko 100 aviona radi deblokade Hormuškog moreuza. Ipak, neizvjesnost oko transporta održava visoke troškove koji se na kraju prelivaju na cijene u crnogorskim prodavnicama.
