Pitanje rada nedjeljom u Crnoj Gori ostaje jedno od najvažnijih tema u sferi radnog prava i ekonomije. Socijalni partneri već duže vrijeme pokušavaju pronaći model koji bi zadovoljio potrebe privrede i osigurao poštovanje prava zaposlenih. Stručnjaci naglašavaju da je neradna nedjelja održiva isključivo kroz precizne izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ovakav pristup bi omogućio funkcionisanje tržišta u specifičnim periodima godine.
Izmjene zakona kao pravni okvir
Dosadašnji model potpune zabrane rada trgovina nedjeljom naišao je na brojne kritike iz privrednog sektora. Poslodavci ukazuju na značajne gubitke tokom turističke sezone kada je potražnja najveća. Oni predlažu uvođenje radnih nedjelja tokom ljetnjih i zimskih mjeseci kako bi se održala konkurentnost. Ovakva promjena zahtijeva jasne zakonske okvire koji bi definisali precizna pravila za sve učesnike na tržištu.
Socijalni dijalog i zaštita prava radnika
Sindikati sa druge strane brane pravo radnika na odmor i porodični život. Oni pristaju na izmjene samo pod uslovom da se rad nedjeljom plaća znatno više od regularne dnevnice. Često se pominje uvećanje dnevnice od osamdeset odsto za svaki radni sat u tom danu. Pored toga insistira se na obaveznom slobodnom danu tokom radne sedmice za svakog zaposlenog u sektoru trgovine.
Uloga institucija i inspekcijski nadzor
Ministarstvo ekonomskog razvoja prati pregovore između Unije poslodavaca i reprezentativnih sindikata. Cilj države je da kreira stabilno poslovno okruženje koje stimuliše rast ali ne na štetu ljudskih prava. Izmjene zakona bi trebale da uključe i jači inspekcijski nadzor kako bi se spriječile nepravilnosti. Efikasna kontrola je ključna za povjerenje radnika u novi sistem rada.
Put ka održivom rješenju
Pronalaženje kompromisa predstavlja ključni izazov za crnogorsko društvo u narednom periodu. Dosljedna primjena zakonskih izmjena mogla bi okončati višegodišnje sporove u javnosti. Radnici očekuju sigurnost dok privredni subjekti traže veću operativnu slobodu. Samo kroz otvoren dijalog i kvalitetna zakonska rješenja moguće je postići balans između ekonomskog interesa i socijalne pravde.
