Sjedinjene Američke Države počele su od danas, 24. jula 2026. godine, primjenjivati nove američke carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera. Kako navodi portal Biznis.ba, Washington je ove mjere obrazložio tvrdnjom da partnerske zemlje ne sprovode dovoljno strogu zabranu prisilnog rada. Nove stope stupile su na snagu odmah nakon isteka ranije privremene globalne carine.

Uvođenje stope od 12,5 odsto praktično znači da će svaki osmi dolar vrijednosti uvezene robe odlaziti na poreze. Ova odluka predstavlja nastavak nastojanja Bijele kuće da oživi trgovinsku politiku Donalda Trumpa zasnovanu na univerzalnim nametima. Vrhovni sud SAD-a je u februaru ove godine poništio njegove ranije recipročne carine koje su iznosile do 50 odsto.

Australija i Brazil odbacuju navode o prisilnom radu

Australija je izrazila duboko razočaranje zbog povećanja carina na svoju robu sa 10 na 12,5 odsto. Ministar odbrane Richard Marles izjavio je za ABC Radio da ova odluka „nema nikakvog smisla“. Ministar trgovine Don Farrell nazvao je nove namete potpuno neopravdanim. On je poručio da će Canberra nastaviti tražiti njihovo potpuno ukidanje jer su u suprotnosti sa slobodnom trgovinom.

Brazil je takođe odbacio odluku Washingtona kao proizvoljnu. Brazilske vlasti smatraju da je američka administracija pitanje ljudskih prava iskoristila kao izgovor za protekcionizam. Brazil je najavio hitno aktiviranje mehanizama predviđenih Zakonom o reciprocitetu. Takođe, zvanična Brasilia pokrenuće spor pred Svjetskom trgovinskom organizacijom kako bi osporila nove namete na svoj izvoz.

Reakcije iz Evrope i potresi na tržištu nafte

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas ocijenila je nove carine kao negativno iznenađenje. Ona je odbacila tvrdnje o nedovoljnoj zaštiti radničkih prava u EU kao potpuno neutemeljene. Kallas je istakla da su radni standardi u Uniji među najvišim na svijetu. Ova mjera pogađa širok spektar proizvoda iz Evropske unije uprkos ranijim trgovinskim dogovorima sa Washingtonom.

Trgovinske tenzije pratio je i snažan rast cijena nafte na svjetskim tržištima. Barel nafte Brent poskupio je na 100,79 dolara usljed napada jemenskih Hutista na tankere u Crvenom moru. Na američkom tržištu cijena barela je porasla na 92,20 dolara. Blokada saudijskih luka dodatno je pojačala neizvjesnost oko sigurne isporuke energenata ključnim svjetskim ekonomijama.