Sjedinjene Američke Države uvode carine od 25 posto na uvoz iz Brazila koje će stupiti na snagu 22. jula. Odluka je donijeta nakon opsežne istrage kojom je utvrđeno da Brazil primjenjuje nefer trgovinske postupke. Američka administracija naglasila je da su ove mjere neophodne radi zaštite domaćih ekonomskih interesa. Nove tarife predstavljaju značajan zaokret u ekonomskim odnosima dvije najveće ekonomije na američkom kontinentu.
Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika zaključila je istragu koja je trajala punih godinu dana. Rezultati pokazuju da brazilska strana koristi niz neopravdanih trgovinskih barijera. To uključuje slabu primjenu antikorupcijskih mjera i uvođenje sopstvenih visokih nameta na američku robu. Vašington smatra da takva praksa narušava princip ravnopravne tržišne utakmice za američke kompanije i radnike.
Određene kategorije proizvoda biće izuzete od nove carinske stope kako bi se zaštitili ključni sektori. Izuzeća se odnose na kafu i govedinu. Takođe su obuhvaćene pomorandže i sok od pomorandže. Na listi se nalaze i pojedini proizvodi iz industrije nafte i gasa. Vazduhoplovni i svemirski djelovi takođe ostaju van domašaja novih tarifa zbog njihove važnosti za globalne lance snabdijevanja.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir izjavio je da dugi pregovori sa Brazilom nisu donijeli očekivane rezultate. On je istakao da su promjene u trgovinskoj politici Brazila prijeko potrebne. Vašington ostaje otvoren za dalji dijalog radi rješavanja identifikovanih problema. Cilj je da se osigura da se američki radnici takmiče pod jednakim uslovima na međunarodnom tržištu.
Političke reakcije na ovu odluku bile su veoma oštre. Brazilski predsjednik Luis Inacio Lula da Silva izrazio je ogorčenje zbog najavljenih mjera. On tvrdi da iza svega stoje politički motivi i unutaramerička izborna dinamika. Sa druge strane američki državni sekretar Marko Rubio kritikovao je brazilsku vladu. Rubio je naveo da predsjednik Lula nije pregovarao u dobroj vjeri tokom proteklih mjeseci.
Nove carine se uvode prema odjeljku 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine. Ovaj pravni mehanizam omogućava brzu reakciju na diskriminatorske prakse stranih država. Raniji pokušaji uvođenja sličnih tarifa bili su predmet sudskih sporova pred Vrhovnim sudom SAD-a. Administracija sada koristi drugačiji pravni osnov kako bi osigurala dugotrajnost i stabilnost svojih odluka u oblasti spoljne trgovine.
Analitičari predviđaju da će ova odluka imati dalekosežne posljedice na globalnu trgovinu. Brazil je godinama bio važan partner sa kojim su Sjedinjene Države ostvarivale trgovinski suficit. Promjena kursa u Vašingtonu ukazuje na strožiji pristup prema svim trgovinskim partnerima. Ostaje da se vidi kako će brazilska privreda odgovoriti na ove pritiske nakon zvaničnog početka primjene novih pravila krajem jula.
