Početak 2025. godine u Crnoj Gori obilježen je punom implementacijom ekonomskog programa "Evropa Sad 2", koji je donio korjenite promjene u sistemu zarada. Za zaposlene u državnoj upravi, prosvjeti, zdravstvu i policiji, ovo znači prelazak na nove zakonske minimumime i drugačiji model obračuna. Ključni cilj reforme je postizanje prosječne neto plate od 1.000 eura na nivou države, dok su plate u javnom sektoru u Crnoj Gori 2025 direktno uslovljene stručnom spremom. Nove minimalne osnovice su fiksirane na 600 eura za srednju stručnu spremu i 800 eura za visokoškolce, što predstavlja značajan skok u odnosu na prethodni period.
Primjena programa Evropa Sad 2 i novi obračun
Glavni mehanizam rasta neto zarada u 2025. godini je smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO). Doprinosi na teret zaposlenog smanjeni su sa 15% na 10%, dok su doprinosi na teret poslodavca od 5,5% potpuno ukinuti. Ovaj zahvat omogućava da se dio novca koji je ranije išao državi sada direktno preliva u novčanike radnika. Iako se penzioni fond i dalje puni iz budžetskih prihoda, radnici u javnom sektoru vide povećanje neto plate od približno 5% do 7%, čak i ako im bruto plata ostane nepromijenjena.
Plate u prosvjeti i zdravstvu
U sektorima prosvjete i zdravstva, primanja su definisana Granskim kolektivnim ugovorima (GKU). Prosvjetni radnici su tokom 2024. i 2025. godine ostvarili kumulativno povećanje kroz rast koeficijenata, čime je njihova prosječna zarada značajno premašila republički prosjek. Slična situacija je u zdravstvenom sistemu, gdje ljekari specijalisti i medicinsko osoblje ostvaruju dodatke na osnovu dežurstava i specifičnosti posla. Ipak, sindikati i dalje insistiraju na dodatnom usklađivanju obračunske vrijednosti koeficijenta kako bi se anulirali efekti inflacije i očuvao životni standard.
Budžet i fiskalna stabilnost
Državni budžet za 2025. godinu predvidio je oko 730 miliona eura za bruto zarade u javnom sektoru. Ovo je rekordno izdvajanje koje reflektuje ambiciozne socijalne mjere Vlade, ali i nameće potrebu za racionalizacijom javne uprave. Dok Vlada ističe da je sistem održiv zahvaljujući većoj naplati poreza i suzbijanju sive ekonomije, dio stručne javnosti upozorava na rizik od rasta tekuće potrošnje na uštrb kapitalnih projekata. Uprkos kritikama, plate se isplaćuju redovno, a zaustavljanje odliva stručnog kadra iz države ostaje prioritetni zadatak.
Zaključak o trendovima zarada
Godina 2025. postavlja nove standarde u ekonomskoj politici Crne Gore, gdje javni sektor više nije samo regulator već i predvodnik u rastu primanja. Iako su nominalni iznosi veći nego ikada, stvarna kupovna moć zaposlenih u administraciji i javnim službama zavisiće od globalnih i lokalnih inflatornih kretanja. Dalje reforme, uključujući novi Zakon o zaradama u javnom sektoru, trebalo bi da donesu veću pravednost u raspodjeli, dok fokus ostaje na održavanju fiskalne discipline i dugoročne stabilnosti fondova.
