Tri najveće crnogorske mljekare ostvarile su u 2025. godini ukupni prihod od 26,2 miliona eura, što je značajno manje od učinka samo jednog velikog uvoznika. Kompanija Imlek Boka, koja distribuira uvozne proizvode, prihodovala je 35,55 miliona eura. Ovaj podatak potvrđuje da strani brendovi i dalje drže primat nad domaćim proizvođačima. Iako pojedini subjekti bilježe rast, poslovanje mljekara u Crnoj Gori karakterišu velike razlike u profitabilnosti i tržišnoj snazi. Dok jedni drastično uvećavaju dobit, drugi se suočavaju sa padom rezultata uprkos stabilnim prihodima.

Dominacija uvoza i rezultati distributera

Kompanija Imlek Boka završila je poslovnu godinu sa neto profitom od 771.415 eura, što predstavlja rast od 19%. Njihov prihod je praktično za trećinu veći od zbira prihoda tri vodeća domaća prerađivača. Na tržištu su i dalje dominantni brendovi poput Kravice, Dukata i Megglea. To stvara pritisak na lokalne mljekare koje se bore za prostor na policama marketa. Uvozni proizvodi zadržavaju lidersku poziciju uprkos naporima za osnaživanje domaće proizvodnje.

Učinak najvećih domaćih proizvođača

Danilovgradski Šimšić Montmilk, vlasnik mljekare Lazine, ostvario je najznačajniji napredak. Sa prihodom od 14,76 miliona eura, kompanija je zabilježila neto profit od preko 955 hiljada eura. To je skok od čak 58% u odnosu na prethodnu godinu. Približno polovina njihovog prihoda dolazi direktno iz mljekarstva. Lazine ostaju najprepoznatljiviji domaći brend prema istraživanjima tržišta, što im omogućava stabilniju poziciju u odnosu na konkurenciju.

Nasuprot njima, mljekara Srna iz Nikšića bilježi pad prihoda od 7%. Njihov neto profit potonuo je za 54% i iznosio je 520.256 eura. Slične probleme ima i nikšićka Nika, čija je dobit pala za rekordnih 76%. Ova kompanija je takođe smanjila broj zaposlenih za 14 procenata. Ovi podaci ukazuju na ozbiljne izazove u održavanju profitabilnosti kod dijela velikih prerađivača mlijeka.

Rast malih mljekara i novi poreski okvir

Manji subjekti poput mljekare Miličić ostvarili su izuzetne procente rasta. Profit ove firme skočio je za 438% uz gotovo udvostručene prihode. Pljevaljski RM-Komerc je takođe duplirao svoju dobit. Istovremeno, država priprema strože propise za oporezivanje dobiti pravnih lica. Cilj je da se spriječi premještanje profita u jurisdikcije sa nižim porezima. To bi moglo direktno uticati na velike distributerske lance i međunarodne grupe koje posluju na crnogorskom tržištu.

„Suština je da se dobit oporezuje tamo gdje se stvarno stvara ekonomska vrijednost“, istakla je Anastasija Boljević iz Instituta sertifikovanih računovođa u izjavi koju prenosi RTCG. Ona objašnjava da novi zakoni ciljaju situacije gdje se kroz visoke kamate povezanim licima smanjuje oporeziva dobit u Crnoj Gori. Finansijsko izvještavanje postaje ključni alat za zaštitu javnog interesa i pravedniju naplatu poreza. Ovi propisi bi mogli doprinijeti transparentnijem poslovanju u sektoru uvoza i distribucije hrane.

Sektor mliječne industrije u Crnoj Gori ostaje duboko podijeljen između uspješnih domaćih brendova i moćnih uvoznih distributera. Iako pojedine lokalne mljekare bilježe rekordne profite, ukupna tržišna slika i dalje naginje ka uvozu. Održivost domaćih farmi zavisiće od sposobnosti prerađivača da optimizuju troškove i odgovore na pritisak stranih kompanija. Novi zakonski okvir mogao bi donijeti više reda u oporezivanje, ali primarna tržišna utakmica i dalje se vodi kroz cijene i povjerenje kupaca.