Nedavni podaci o usklađivanju penzija u Crnoj Gori pokrenuli su novu rundu diskusija među ekonomskim stručnjacima. Zvanična stopa rasta utvrđena je zakonskom formulom. U javnosti ipak preovladava stav da su primanja najstarije populacije trebala biti značajnije korigovana. Analitičari ukazuju na to da se penzije mogli povećati i za veći procenat da je korišćen drugačiji statistički model koji preciznije mjeri inflaciju hrane. Ovakve ocjene dolaze u trenutku kada penzioneri osjećaju snažan pritisak cijena na svoje mjesečne budžete.
Model usklađivanja i uticaj inflacije
Trenutni sistem usklađivanja penzija u Crnoj Gori zasniva se na takozvanoj rotirajućoj formuli. Ona kombinuje kretanje potrošačkih cijena i prosječnih zarada u određenom omjeru. Zakon nalaže da se veći ponder daje onom faktoru koji je zabilježio brži rast. Ipak mnogi smatraju da ovaj model i dalje kaska za realnim poskupljenjima na policama marketa.
Statistički podaci često ne oslikavaju pravu sliku kupovne moći penzionera. Dok opšta inflacija može biti na umjerenom nivou cijene hrane i ljekova rastu po znatno većim stopama. To je ključni argument onih koji zagovaraju promjenu metodologije. Oni predlažu da se u obzir uzme specifična potrošačka korpa za penzionere.
Budžetska stabilnost i zahtjevi sindikata
Vlada Crne Gore naglašava da su sva povećanja pažljivo planirana u skladu sa fiskalnom stabilnošću. Fond PIO mora ostati održiv na duge staze kako bi isplate bile redovne. Bilo kakvo naglo povećanje izvan ekonomskih mogućnosti moglo bi ugroziti državne finansije. Zvaničnici ističu da je reforma kroz program Evropa sad 2 već popravila status velikog broja građana.
Postoje i predlozi da se uvede vanredno usklađivanje u situacijama ekstremnih poremećaja na tržištu. Takva mjera bi omogućila brzu reakciju države bez čekanja na redovne termine u januaru ili septembru. To bi pružilo dodatnu sigurnost onima sa najnižim primanjima. Za sada se takve inicijative nalaze u fazi razmatranja kod nadležnih ministarstava.
Pitanje adekvatnosti penzija ostaje jedan od najvažnijih društvenih izazova u Crnoj Gori. Pronalaženje ravnoteže između želja građana i realnih budžetskih prihoda zahtijeva stalni dijalog. Iako su određeni pomaci napravljeni potreba za daljim unapređenjem sistema ostaje evidentna. Buduće odluke će zavisiti od ekonomskog rasta i sposobnosti države da generiše nove prihode.
