Vlada Crne Gore potpisaće naredne sedmice Memorandum o razumijevanju sa francuskom grupacijom Bouygues radi projektovanja i izgradnje dionice Jadransko-jonskog puta od 24 kilometra. Kako prenose Vijesti, ovaj sporazum obuhvata trasu od Čeva do petlje Krivošije i predstavlja prvi korak ka primjeni koncesionog modela u crnogorskoj putnoj infrastrukturi. Premijer Milojko Spajić istakao je tokom posjete Parizu da se država za ovaj projekat neće zaduživati.
Planirani model saradnje direktno se oslanja na iskustva kompanije Bouygues u Hrvatskoj. Tamo je firma BINA – Istra još 1995. godine dobila koncesiju na 32 godine za upravljanje nad 140 kilometara auto-puteva. U crnogorskom slučaju tačan koncesioni model zavisiće od budućih pregovora i analiza prometa na samom potezu. Do sada je za idejno rješenje šire dionice od Čeva do mjesta Nudo isplaćeno 95.590 eura projektantskim firmama iz Srbije.
Izgradnja bolnice i zaobilaženje tendera
Paralelno sa putnom mrežom Vlada je 28. maja 2026. godine dala saglasnost na ugovor za izgradnju novog Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici. Prema informacijama Ministarstva javnih radova jedini zainteresovani izvođač bila je francuska firma Bouygues Bâtiment International. Projekat se realizuje na osnovu međudržavnog sporazuma koji je ratifikovan krajem 2025. godine čime je omogućeno biranje izvođača mimo domaćeg Zakona o javnim nabavkama.
Ovakav pravni okvir predviđa da ugovori neće podlijegati standardnim procedurama ako su u pitanju projekti od zajedničke koristi. Vlade Crne Gore i Francuske obavezale su se da realizacija neće dovesti do koruptivnih radnji. U slučaju sumnje francuska strana zadržava pravo da odbije odobravanje ugovora ili obustavi isplate iz zajmova. Ministarka javnih radova Majda Adžović potpisala je osnovni dokument koji definiše ovu finansijsku saradnju.
Rizici ekonomije zasnovane na nekretninama
Dok država pokreće krupne investicije poreski ekspert Biljana Obradović analizira dugoročnu održivost modela u kojem kvadrat postaje važniji od produktivnosti. Prema njenim navodima tržište nekretnina u Crnoj Gori je od sredine devedesetih postalo centralna tačka ekonomije. Model koji se bazira na urbanizaciji i prodaji često proizvodi rast koji izgleda snažnije nego što on zapravo jeste u realnom sektoru.
Kada dominantan dio kapitala odlazi u nekretnine novac sporije teče ka inovacijama i proizvodnji. Biljana Obradović naglašava da takva struktura povećava zavisnost od strane tražnje i uvoza. Ozbiljne ekonomije snagu grade kroz produktivnost a ne isključivo kroz rast vrijednosti imovine. Za malu državu poput Crne Gore ključno je pitanje šta sistem zaista proizvodi osim sve skupljih kvadrata na tržištu.
