Potpisivanje primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koje je najavljeno za petak, moglo bi značajno da stabilizuje energetsko tržište. Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija (UNFCG) Draško Striković potvrdio je za list Dan da se očekuje osjetan pad vrijednosti nafte na svjetskim berzama. Ovaj dogovor direktno će uticati na cijene goriva u Crnoj Gori koje su pod pritiskom od početka proljeća.

Zbog bilateralnog sukoba koji je eskalirao u martu, cijene naftnih derivata na domaćim pumpama rasle su i do 50 centi po litru. Trenutni cjenovnik pokazuje da su iznosi za 25 do 30 centi veći nego na početku marta. Striković objašnjava da rane projekcije sa berze ukazuju na pojeftinjenje već naredne sedmice, mada naglašava da je nerealno očekivati dvocifreni pad cijene dizela u kratkom roku.

Uticaj državnih akciza na maloprodaju

Dosadašnja praksa pokazuje da građani često nisu osjetili puni benefit pada cijena na berzama zbog intervencija države. Kako navodi Striković za Dan, Vlada je u prethodnom periodu vraćala ili povećavala akcize bez prethodne najave. Takvi potezi su praktično neutralisali efekte pojeftinjenja sirove nafte i otežali predvidivost poslovanja za privredu i planiranje budžeta za građane.

Striković je oštro kritikovao način na koji je izvršna vlast od aprila mijenjala poresku politiku. Odluke su često donošene na telefonskim sjednicama i objavljivane ponedjeljkom u 23 časa, samo sat prije stupanja novih cijena na snagu. On ističe da takva netransparentnost narušava povjerenje u sistem i nije u skladu sa evropskim standardima pravne sigurnosti kojima država teži.

Finansijski izazovi naftnog sektora

Paralelno sa kretanjima na berzi, najveći domaći distributer Jugopetrol bori se sa potraživanjima od države. Prema pisanju Vijesti, Poreska uprava ovoj kompaniji duguje 22,8 miliona eura na ime povraćaja viška plaćenog PDV-a. Revizorski izvještaj agencije Ernst & Young Montenegro potvrđuje da se ovaj dug akumulira još od marta 2021. godine.

Dug države prema Jugopetrolu dostigao je nivo koji je skoro tri puta veći od neto dobiti kompanije u 2025. godini, a koja je iznosila 9,3 miliona eura. Iako zakonski rok za povrat iznosi 60 dana, naftna kompanija na svoj novac čeka više od pet godina. Iz Poreske uprave navode da dužina kontrola zavisi od kompleksnosti poslovanja obveznika.

Na globalnom nivou, cijene dionica na Wall Streetu znatno su pale. Indeks Dow Jones skliznuo je 0,98 odsto na 51.492 boda. Federalne rezerve (Fed) zadržale su kamatne stope u rasponu od 3,50 do 3,75 odsto. Međutim, izvještaji agencije Seebiz ukazuju da devet od 18 zvaničnika Feda očekuje barem još jedno povećanje kamata do kraja ove godine.