Srbija se pozicionirala među globalne lidere po raspoloživosti prirodnih resursa sa 52 ara obradivog zemljišta po stanovniku. Ovaj podatak značajno nadmašuje svjetski prosjek koji iznosi svega 0,19 hektara. Prema pisanju Ljiljane Begović za Biznis.rs ova prednost predstavlja snažan razvojni potencijal koji se još uvijek ne koristi u punoj mjeri za brži privredni rast.
Uporedni podaci pokazuju da razvijene ekonomije raspolažu sa znatno manje resursa. U Kini na svakog stanovnika dolazi između osam i deset ari zemlje dok Japan raspolaže sa svega tri ara. Agroanalitičar Branislav Gulan navodi za Biznis.rs da ni razvijene evropske zemlje poput Velike Britanije i Holandije nemaju više od 15 ari po glavi stanovnika.
Strukturni izazovi i usitnjenost parcela
Prema popisu poljoprivrede iz 2024. godine u Srbiji je evidentirano 4.073.703 hektara poljoprivrednog zemljišta. Od te površine aktivno se koristi 3.257.100 hektara na kojima posluje ukupno 508.365 gazdinstava. Dominiraju porodična imanja kojih ima 506.323 dok je broj pravnih lica i preduzetnika znatno manji i iznosi 2.042 subjekta.
Ključna prepreka modernizaciji je ekstremna usitnjenost posjeda. Više od tri miliona hektara obrađene zemlje podijeljeno je na čak 19 miliona parcela. Ovakva struktura otežava primjenu savremene mehanizacije i podizanje produktivnosti. Upravo zato se nova Strategija razvoja poljoprivrede 2026-2034 fokusira na strukturne promjene i obnovu prehrambenog suvereniteta zemlje.
Posebna savjetnica ministra prof. dr Tatjana Brankov istakla je na okruglom stolu da nacrt nove strategije predviđa jačanje organske proizvodnje. Jedna od važnijih novina je uvođenje regenerativne poljoprivrede u zakonski okvir. Prema podacima koje iznosi NALED više od 50 odsto emisija CO2 u ovom sektoru trenutno potiče iz primarne proizvodnje.
Agrarni budžet i izvozni rezultati
Država je za agrarni budžet u 2026. godini opredijelila 150 milijardi dinara što čini 7,2 odsto ukupnog budžeta Srbije. Finansijski pokazatelji za 2024. potvrđuju stabilnost sektora. Izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 5,1 milijardu eura dok je uvoz stao na 3,9 milijardi eura. Ostvareni suficit od 1,2 milijarde eura čini agrar jednim od najjačih izvoznih aduta.
Vrijednost obradivih površina bilježi drastičan rast na tržištu. Zemljište koje je ranije prodavano za 150 do 200 eura po hektaru sada dostiže cijenu od 20.000 eura. Paralelno sa rastom cijena raste i značaj digitalizacije. Podaci Eurostata ukazuju da u EU svega 18 odsto farmi koristi preciznu poljoprivredu ali ta gazdinstva upravljaju sa 44 odsto zemljišta.
„Ovi podaci potvrđuju da je agrar jedan od najstabilnijih i najkonkurentnijih sektora srpske privrede“, izjavio je ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić povodom analize izvoznih rezultata. On je naglasio da domaća hrana uspješno nalazi mjesto na zahtjevnim stranim tržištima uz kontinuirani rast potražnje za proizvodima domaćeg porijekla.
