Vlada Crne Gore potvrdila je stav da je povratak na ranija zakonska rješenja o radnom vijeku neizbježan korak. Izmjene Zakona o radu kojima se starosna granica za prestanak radnog odnosa vraća na 66 na 67 godina stupile su na snagu krajem aprila 2026. godine. Vlast u Crnoj Gori smatra da je starosna granica od 67 godina nužna za održivost penzionog fonda i stabilnost javnih finansija. Ova mjera ima za cilj usklađivanje tržišta rada sa demografskim promjenama.
Glavni razlog za ovakvu odluku leži u dugoročnoj održivosti Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja. Zvanični podaci ukazuju na to da se broj penzionera i zaposlenih opasno približava odnosu koji ugrožava isplate. Produženje radnog vijeka omogućava duži period uplate doprinosa. To direktno smanjuje pritisak na državni budžet koji trenutno pokriva značajan dio penzijskih davanja. Ekonomski stručnjaci podržavaju ovaj smjer radi fiskalne discipline.
Uticaj na zaposlene i tržište rada
Izmjene zakona donose veću fleksibilnost za radnike koji žele ostati aktivni. Mnogi zaposleni su se suočavali sa problemima zbog ranijeg snižavanja granice na 66 godina. To je posebno pogađalo one sa neotplaćenim kreditima ili nedovoljnim stažom za puni iznos penzije. Nova odredba im omogućava da sami odluče o trenutku povlačenja sa posla do navršene 67. godine. Time se štiti njihov ekonomski status i pravo na rad.
Sindikati su u velikoj mjeri pozdravili ovo rješenje kao pobjedu prava na izbor. Oni ističu da prisilno penzionisanje mlađih i zdravih ljudi šteti i pojedincu i državi. Sa druge strane dio opozicije upozorava da je ovo samo uvod u dalje pomjeranje granica. Vlast te navode odbacuje uz obrazloženje da se radi o nužnom usklađivanju sa evropskim standardima. Crna Gora mora pratiti trendove starenja populacije koji su prisutni u cijeloj Evropi.
Demografski izazovi i Fond PIO
Nedostatak stručnog kadra u sektorima poput medicine i obrazovanja takođe je bio motiv za promjenu. Zadržavanje iskusnih profesionalaca u sistemu pomaže u premošćivanju jaza dok mladi ne preuzmu funkcije. Dugoročna projekcija pokazuje da će se životni vijek i dalje produžavati. To neminovno vodi ka potrebi za dužim ostankom na tržištu rada. Stabilnost javnog duga ostaje prioritetni cilj svakog budućeg razmatranja penzijske reforme.
Iako starosna granica za penziju ostaje osjetljivo pitanje ona je ključna za socijalnu sigurnost. Građani sada imaju jasniji okvir za planiranje svoje budućnosti i starosti. Ministarstva najavljuju dodatne analize kako bi sistem ostao pravedan prema svim kategorijama. Jasno je da su ekonomska realnost i demografija glavni pokretači ovih promjena. Budućnost penzijskog sistema direktno zavisi od balansa između rada i socijalnih davanja.
