Indeks ekonomskog raspoloženja u eurozoni pao je u aprilu na 93 boda, što predstavlja najniži nivo od novembra 2020. godine. Ovaj podatak signalizira da strah od stagflacije postaje dominantan faktor na evropskom tržištu. Pad sa martovskih 96,2 boda ukazuje na naglo zahlađenje ekonomskih aktivnosti. Geopolitičke tenzije i nestabilnost cijena energenata direktno su uticali na pesimizam potrošača i investitora.
Energetski sektor ponovo generiše snažne pritiske na proizvodne i transportne troškove širom Evrope. Inflaciona očekivanja potrošača skočila su na 49,1 bod, što je drastičan rast u odnosu na 43,5 bodova iz prethodnog mjeseca. To je najveća vrijednost zabilježena od proljeća 2022. godine. Građani vjeruju da će visoke cijene ostati prisutne znatno duže nego što su ranije procjene sugerisale.
Inflacioni pritisci i odgovor centralnih banaka
Posebna anketa Evropske centralne banke otkrila je da su očekivanja inflacije za narednih 12 mjeseci porasla na 4%. U martu je ovaj pokazatelj iznosio svega 2,5%, što potvrđuje nagli zaokret u percepciji rizika. Kombinacija sporog ekonomskog rasta i uporne inflacije stvara ambijent stagflacije. Ovakve okolnosti sužavaju prostor za smanjenje kamatnih stopa koje je tržište ranije očekivalo.
Na tržištu novca, šestomjesečni Euribor bilježi izraženiji rast sa 2,13% na približno 2,49%. Prema podacima koje je objavila Centralna banka Crne Gore, ovaj trend ukazuje na povećanu neizvjesnost. Ipak, uticaj na domaće tržište je za sada ograničen. Krediti sa varijabilnom kamatnom stopom čine svega 6,55% ukupnih plasmana u crnogorskom sistemu.
Uticaj na operativne troškove i tržište kapitala
Sektor vazduhoplovstva osjeća direktne posljedice rasta troškova usljed poskupljenja avio-goriva. Vazduhoplovni analitičar Petar Vojinović ističe da su neke kompanije već uvele dodatne takse od 15 do 20 eura po karti. Iako potražnja za letovima ostaje visoka, dostupnost kerozina može postati problematična od juna. To bi moglo dovesti do redukcije broja letova i dodatnog opterećenja za turističku sezonu.
U Crnoj Gori je tokom 2025. godine zabilježen rekordan promet na berzi od 86,6 miliona eura. Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić naveo je da je ostvaren rast od 895% u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, globalni pritisci iz eurozone ostaju ključni rizik za stabilnost. Privreda se mora pripremiti za potencijalno duži period skupljeg finansiranja i nestabilnih troškova.
Gubitak ekonomskog povjerenja često prethodi dubljim recesionim kretanjima širom kontinenta. Inflacioni pritisci istovremeno otežavaju brzu reakciju monetarnih vlasti u Frankfurtu. Stabilizacija će u narednim mjesecima zavisiti od kretanja cijena energenata na globalnom tržištu. Kompanije će morati da apsorbuju povećane operativne troškove bez ugrožavanja sopstvene likvidnosti i razvojnih planova.
