Poljoprivrednici u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama drastično su smanjili kupovinu đubriva zbog visokih cijena azotnih i fosfatnih komponenti. Prema izvještaju Agencije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), koji prenosi portal Biznis.ba, obim svjetske trgovine u prva četiri mjeseca 2026. godine pao je za skoro 30 odsto — praktično je nestala trećina uobičajenog prometa. Ukupna količina isporuka iznosila je 41 milion tona, što odražava veliku opreznost na razvijenim tržištima.
Uticaj logističkih blokada na cijene
Tržišni pritisak rezultat je blokada u Hormuškom moreuzu, koje su poremetile lance snabdijevanja iz Perzijskog zaljeva. Proizvodnja azotnih đubriva u Bahreinu i Kataru je zaustavljena, dok je u Iranu svedena na polovinu kapaciteta. Evropski proizvođači dodatno trpe zbog visokih cijena prirodnog gasa, što direktno podiže troškove proizvodnje i cijenu finalnog proizvoda za poljoprivrednike.
Vrijednost isporuka na globalnom nivou pala je na 22 milijarde dolara, što je za 20 odsto manje nego lani — praktično je izgubljena petina ukupne vrijednosti. FAO navodi da su poljoprivrednici odgodili kupovinu čekajući stabilizaciju cijena hrane. Ponudu dodatno ograničavaju izvozne kvote koje su uvele vodeće zemlje poput Kine i Rusije, dok su Turska i Egipat takođe uvele restrikcije radi zaštite domaćih tržišta.
Perspektive tržišta i operativni rizici
Stručnjaci očekuju da će cijene uree početi da opadaju od juna sa postepenim otvaranjem tranzitnih ruta. Ipak, cijene će ostati iznad istorijskog prosjeka zbog geopolitičkih tenzija. Veliki rizik i dalje predstavljaju napadi dronovima na proizvodne kapacitete u Rusiji. Takvi incidenti mogli bi ponovo ograničiti izvoz i izazvati novi talas poskupljenja na svjetskim berzama u jeku ljetnje sezone.
