Vlada Crne Gore aplicirala je za povlačenje 97,32 miliona eura u okviru podrške iz Instrumenta Evropske unije za reforme i rast. Prema dokumentaciji koju je objavilo Ministarstvo finansija, a prenosi portal Bankar, crnogorske institucije su u ovom ciklusu u potpunosti ispunile 34 od ukupno 41 predviđenog reformskog koraka. Ovaj stepen realizacije od 82,9 odsto predstavlja osnovu za zahtjev upućen Briselu.
Struktura isplate i očekivani neto iznos
Od ukupno procijenjenih 97,32 miliona eura, stvarna neto uplata koju bi četvrta tranša EU mogla donijeti iznosi približno 90,51 milion eura. Razlika proizlazi iz primjene pojednostavljenog obračuna od sedam odsto zbog ranije isplaćenog predfinansiranja. Vlada očekuje da će sredstva za potpuno realizovane korake biti dostupna u četvrtom kvartalu 2026. godine.
Preostalih sedam koraka, koji su u izvještaju ocijenjeni kao djelimično ispunjeni, nose potencijalnu vrijednost od dodatnih 19,7 miliona eura. Ipak, konačan iznos utvrdiće Evropska komisija nakon provjere svih dostavljenih dokaza. Komisija zadržava pravo da pojedine dokaze odbije ili reformu ocijeni drugačije nego što su to učinile domaće institucije.
Izazovi u elektronskoj registraciji preduzeća
Izvještaj pokazuje da je od 41 koraka samo deset imalo redovni rok dospijeća do kraja juna ove godine. Među njima, kao djelimično ispunjena ocijenjena je reforma koja se odnosi na punu elektronsku registraciju preduzeća. To uključuje i uvođenje mogućnosti elektronskog plaćanja svih državnih i lokalnih dažbina, što je ključan uslov za modernizaciju poslovnog ambijenta.
Ostalih devet obaveza sa junskim rokom Vlada je označila kao uspješno završene. Crnoj Gori je kroz cjelokupni Instrument EU za reforme i rast namijenjeno ukupno 383,5 miliona eura. Od te sume, oko 110 miliona eura čine bespovratna sredstva, dok se 273,5 miliona eura odnosi na povoljne kredite namijenjene budžetu i infrastrukturi.
Struktura korišćenja sredstava je precizna. Oko 178,5 miliona eura predviđeno je za direktnu budžetsku podršku. Približno 205 miliona eura rezervisano je za velike infrastrukturne projekte. Ovi projekti se realizuju kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir kako bi se unaprijedila povezanost i ekonomski rast države.
