Američke rafinerije bilježe profit dok zalihe goriva opadaju

Američke rafinerije ostvaruju izuzetno visoke marže usljed zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku, ali taj profit dolazi uz cijenu drastičnog smanjenja domaćih zaliha. Kako izvještava Biznis.ba, pozivajući se na izvještaje Reutersa, izvoz goriva iz SAD-a dostigao je istorijski maksimum. Dok međunarodni kupci ubrzano kupuju američke derivate, domaće zalihe benzina pale su na najniži nivo za ovo doba godine još od 2012. godine. Ova situacija stvara pritisak na potrošače tokom ljetne sezone vožnje i ključnih poljoprivrednih radova.

Rekordne marže i globalna potražnja

Globalna potražnja za dizelom i benzinom transformisala je američki prerađivački sektor u dobitnika geopolitičke krize. Barel dizela bio je u četvrtak čak 91 dolar skuplji od sirove nafte, dok je kod benzina ta razlika iznosila 59 dolara. Prema pisanju portala Financije hr, ove bruto rafinerijske marže potvrđuju kritičnu nestašicu derivata. Sukob Izraela i SAD-a sa Iranom poremetio je lance snabdijevanja, primoravajući kupce da se okrenu američkim izvoznicima.

Na globalnu ponudu dizela uticala je i odluka Rusije da produži zabranu izvoza ovog goriva do kraja jula. Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak izjavio je za emisiju Vesti, a prenosi agencija TASS, da je prioritet snabdijevanje domaćeg tržišta tokom žetve. Ova odluka dodatno je opteretila zapadne rafinerije. U SAD-u su zalihe dizela iznosile 102 miliona barela, što je osam miliona barela ispod petogodišnjeg prosjeka.

Cijene na pumpama prate pad zaliha

Zalihe benzina u SAD-u pale su na 210,5 miliona barela, što predstavlja pad od 42 miliona barela u odnosu na kraj februara. Prosječna cijena benzina iznosi 3,98 dolara po galonu, što je gotovo 80 centi više nego prošle godine. Dizel je premašio granicu od pet dolara po galonu, što je rast od 1,30 dolara u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema podacima autokluba AAA.

Dok američki prerađivači nafte profitiraju od izvoza, domaća ekonomija trpi zbog manjka derivata. Visoke cijene na pumpama direktno pogađaju poljoprivrednike i logistički sektor, stvarajući nove inflatorne izazove. Ograničeni rafinerijski kapaciteti i nastavak sukoba na Bliskom istoku sugerišu da će pritisak na zalihe ostati visok. Tržišni disbalans pokazuje osjetljivost energetskih tokova na strateške odluke velikih proizvođača.