Cijena sirove nafte Brent porasla je u utorak na 111,07 dolara po barelu dok tržišta reaguju na zastoj u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Ovaj skok iznad granice od 110 dolara prvi je u posljednje tri sedmice i direktno odražava neizvjesnost oko snabdijevanja kroz Hormuški tjesnac. Globalni investitori prate razvoj situacije jer izostanak dogovora o nuklearnom programu Teherana povećava premiju rizika na tržištu energenata.
Globalni pritisak na tržište energenata
Svjetska banka upozorava da bi rat na Bliskom istoku mogao izazvati rast cijena energenata za 24 odsto u 2026. godini. Ukupne cijene roba mogle bi skočiti za više od 16 procenata što bi dodatno usporilo globalni ekonomski rast i podstaklo inflaciju. Glavni ekonomisti upozoravaju da se šokovi prelivaju u talasima preko rasta cijena hrane i energije na povećanje kamatnih stopa što poskupljuje zaduživanje širom svijeta.
Američka nafta West Texas Intermediate takođe bilježi rast na 99,72 dolara po barelu usljed zategnute situacije u regionu. Tržišta se trenutno hvataju za svaki signal o potencijalnim mirovnim pregovorima ali njihov izostanak pojačava pesimizam. Analitičari ističu da što duže traje neizvjesnost oko ključnih transportnih ruta to će negativni uticaj na svjetsku privredu biti veći i teži za saniranje kroz monetarne mjere.
Uticaj na crnogorsku ekonomiju i akcize
Crnogorska ekonomija u 2025. godini bilježi usporavanje rasta na 2,7 odsto dok je fiskalni deficit povećan na 4,3 odsto BDP-a. U izvještaju se navodi da je inflacija bila viša od očekivane što sužava prostor za državne intervencije. Visoka zavisnost od uvoza čini Crnu Goru izrazito ranjivom na promjene na berzama jer se svaki skok troškova transporta brzo odražava na maloprodajne cijene svih osnovnih proizvoda.
Vlada je u ponedjeljak oko 23 sata obavijestila trgovce o izmjeni odluke o akcizama čime je povećana dažbina na dizel. Zbog ove intervencije eurodizel je pojeftinio samo jedan cent umjesto očekivana četiri centa. Akciza na dizel povećana je sa 28,6 na 30,8 centi po litru. Ovakav potez donio je budžetu prihod na teret potrošača u trenutku kada se najavljuje novi talas poskupljenja na berzama.
Rizici za tržište kapitala i kamate
Rast cijena nafte podstakao je očekivanja da će centralne banke nastaviti sa restriktivnom politikom. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice u Velikoj Britaniji porasli su na 5 odsto što je blizu najviših nivoa u ovom vijeku. Investitori strahuju da će uporna inflacija odložiti planirano smanjenje kamatnih stopa što bi moglo dodatno opteretiti privredu i građane koji imaju kredite sa varijabilnim stopama.
Strateško upravljanje javnim finansijama postaje prioritet za male ekonomije bez monetarne autonomije poput Crne Gore. Očuvanje fiskalne discipline ključno je za zaštitu makroekonomske stabilnosti u uslovima kada spoljni šokovi diktiraju domaće cijene. Stručnjaci naglašavaju da je predvidivost poslovnog ambijenta i jasna regulatorna politika jedini način da se ublaže negativni efekti globalne volatilnosti nafte.
