Globalno tržište energenata potresao je novi talas poskupljenja nakon izvještaja o napadima na proizvodna postrojenja u Iranu. Cijene nafte na svjetskim berzama približile su se nivou od 109 dolara po barelu što predstavlja jedan od najbržih rasta u posljednjih nekoliko godina. Investitori strahuju od dugotrajnih poremećaja u snabdijevanju kroz moreuz Hormuz. Ovaj strateški prolaz ključan je za protok petine svjetske potražnje za naftom.
Nagli skok cijena uslijedio je nakon vojnih udara na gasna i naftna polja South Pars i Asaluyeh. Referentna nafta tipa Brent porasla je za više od pet odsto u samo jednom danu trgovanja. Tržište je trenutno u stanju visoke pripravnosti jer se očekuju potencijalni odgovori koji bi mogli dodatno ugroziti infrastrukturu u Zalivu. Analitičari upozoravaju da bi cijene mogle dostići i 120 dolara ako se sukob nastavi.
Ekonomski stručnjaci izražavaju duboku zabrinutost zbog uticaja ovih kretanja na globalnu inflaciju. Visoki troškovi energenata direktno se prelivaju na cijene transporta i osnovnih životnih namirnica. U Sjedinjenim Američkim Državama prosječna cijena galona goriva već dostiže rekorde iz prethodnih godina. Centralne banke širom svijeta suočavaju se sa izazovom održavanja stabilnosti u uslovima energetske krize.
Situacija na globalnom tržištu neminovno će se odraziti i na cijene goriva u Crnoj Gori. Domaće tržište prati kretanja na berzi kroz redovne dvonedjeljne obračune Ministarstva rudarstva i energetike. Postojeća uredba o maksimalnim maloprodajnim cijenama služi kao zaštitni mehanizam za potrošače. Ipak veliki disparitet između nabavnih i prodajnih cijena može stvoriti pritisak na naftne kompanije koje posluju u državi.
Vlada Crne Gore nastoji da ublaži uticaje globalnih poremećaja kroz sistem obaveznih naftnih rezervi. Do sada je prikupljeno više od 12 miliona eura za ovu namjenu putem posebnih naknada. Ova sredstva bi trebalo da omoguće sigurnost snabdijevanja u kriznim trenucima. Građani i privreda sa pažnjom očekuju naredni obračun cijena koji će pokazati puni obim uticaja aktuelne krize na domaći budžet.
Dugoročne prognoze ostaju neizvjesne i zavise isključivo od dešavanja na terenu. Ako dođe do deeskalacije moguće je postepeno smirivanje tržišta u drugoj polovini godine. Trenutni prioritet međunarodne zajednice je osiguranje slobodnog protoka energenata kroz ključne pomorske puteve. Do tada će energetska bezbjednost ostati glavno pitanje za sve kreatore ekonomskih politika.
