Ovaj tekst zasnovan je na autorskom dokumentu predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića, cjeloviti dokument dostupan je ovdje.
Elektroprivreda Crne Gore završila je 2025. godinu sa gubitkom od 92,12 miliona eura, ali je već na kraju prvog kvartala 2026. ostvarila dobit od 36,47 miliona eura. Ovaj finansijski rezultat predstavlja odraz specifičnih okolnosti u energetskom sektoru tokom godine u kojoj je Termoelektrana Pljevlja bila van pogona osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije. Uprkos negativnom bilansu, kompanija je pokrenula najznačajniji investicioni ciklus u posljednje četiri decenije, usmjeravajući sredstva u nove izvore energije.
Zašto je 2025. bila negativna i šta je to izazvalo
Negativan EPCG završni račun 2025 direktna je posljedica nepovoljnih hidroloških prilika i planskog zastoja ključnog energetskog objekta. Termoelektrana Pljevlja nije radila osam mjeseci radi sprovođenja ekološke rekonstrukcije, što je stvorilo manjak od 938 GWh u energetskom bilansu države. Taj nedostatak morao se nadomjestiti interventnim uvozom energije sa međunarodnog tržišta po znatno višim cijenama.
Trošak tržišne kupovine energije naglo je porastao sa 72,2 miliona eura u 2024. godini na čak 173,9 miliona eura u 2025. godini. Ovakav skok, koji predstavlja više nego duplo veći izdatak u samo jednoj poslovnoj godini, bio je neizbježan kako bi se očuvala stabilnost snabdijevanja domaćinstava i privrede. Bez sopstvene proizvodnje iz Pljevalja, oslanjanje na uvoz postalo je jedina opcija za održavanje sistema.
„Gubitak iz 2025. godine nije nastao zato što je EPCG prestala da stvara vrijednost, nego zato što je u jednoj godini morala da nadomjesti ogroman nedostatak domaće proizvodnje;” navodi Đukanović u dokumentu.
Zapošljavanje nije uzrok gubitka — brojke to dokazuju
U javnosti su se često mogle čuti spekulacije da je rast broja zaposlenih opteretio poslovanje kompanije, ali zvanični podaci govore suprotno. Troškovi zarada u 2025. godini bili su manji za oko 2,5 miliona eura u odnosu na 2024. godinu. Ovaj podatak jasno ukazuje da unutrašnja organizacija i zapošljavanje nijesu bili uzročnici iskazanog finansijskog minusa na kraju godine.
Takođe, zavisna društva su u istom periodu pokazala pozitivne trendove poslovanja. EPCG Solar gradnja ostvarila je dobit od oko 250.000 eura, dok je EPCG Željezara Nikšić zabilježila dobit od približno 300.000 eura. Ovi rezultati potvrđuju da su nove organizacione jedinice počele da doprinose sistemu umjesto da mu budu teret, čak i u periodu najveće krize.
Cijena struje u Crnoj Gori i poređenje sa Evropom
Crna Gora je tokom 2025. godine zadržala politiku niskih cijena električne energije za svoje građane, uprkos turbulencijama na globalnom nivou. Cijena za 1.000 kWh u našoj zemlji iznosila je 96,35 eura. Za poređenje, ista količina energije u Srbiji koštala je 110,2 eura, u Albaniji 115,6 eura, dok je u Njemačkoj cijena bila drastično viša i iznosila je 383,5 eura.
Odnos prosječne neto zarade i cijene struje značajno je unaprijeđen. Dok je ovaj koeficijent 2020. godine iznosio 5,9, što je bilo na samom dnu regiona, u 2025. godini on je porastao na 10,53. Crna Gora se sada nalazi odmah iza Mađarske po ovom parametru, što znači da je kupovna moć građana u odnosu na račun za struju porasla za 78,5%. Za više detalja o tarifama pogledajte cijenu kilovata struje u Crnoj Gori za 2026.
„Mogli smo poboljšati bilans EPCG, ali samo na račun pogoršanja finansijskog stanja domaćinstava – što nijesmo željeli da uradimo;” piše predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović.
Četiri decenije bez novog izvora — istorijski kontekst
Podaci o energetskoj infrastrukturi Crne Gore ukazuju na dug period investicione stagnacije koji je trajao od 1982. do 2022. godine. Nakon puštanja u rad HE Perućica 1960., HE Piva 1976. i TE Pljevlja 1982., kompanija nije izgradila nijedan značajan novi izvor energije tokom puna četiri desetljeća. Ovaj podatak objašnjava trenutnu ranjivost sistema kada jedan od tih objekata privremeno prestane sa radom.
Sadašnji menadžment je prekinuo ovaj negativni trend pokretanjem niza projekata koji su već počeli da isporučuju energiju u mrežu. Kako se kompanija razvijala kroz vrijeme možete pročitati u tekstu o istoriji i budućnosti Elektroprivrede Crne Gore. Upravo ovi novi izvori predstavljaju temelj energetske sigurnosti za naredne decenije.
„2025. godina nije običan poslovni gubitak iskazan brojkama; ona je bila godina neophodnih ulaganja i investicija u rekonstrukciju i ekološku nadogradnju, kao i priprema za veliki poslovni uspjeh u narednim godinama;” navodi Đukanović u dokumentu.
Šta je završeno i koliko je uloženo
Ukupna vrijednost završenih investicija iznosi oko 258,87 miliona eura. U ovaj iznos ulazi ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja vrijedna 75 miliona eura, te druga faza modernizacije HE Piva i HE Perućica sa ukupnim ulaganjem od blizu 44 miliona eura. Posebno se ističe izmještanje korita rijeke Ćehotine u dužini većoj od tri kilometra, što je bio projekat vrijedan oko 20 miliona eura.
Kada je riječ o novim izvorima, završen je značajan dio solarne revolucije. Projekti Solari 3000+ i 5000+ već isporučuju 104,2 GWh godišnje, što kompaniji donosi prihode od 13 miliona eura svake godine. Broj objekata sa solarnim panelima porastao je sa 945 u decembru 2022. na impresivnih 9.786 objekata do aprila 2026. godine. Informišite se i o tome kako funkcioniše račun za struju sa solarnim panelima u našem sistemu.
Novi projekti i portfelj koji mijenja energetsku sliku
Direktni portfelj novih projekata EPCG iznosi oko 639 MW, sa procijenjenom vrijednošću investicija od 646,5 miliona eura. Očekivana godišnja proizvodnja iz ovih izvora je 1.024 GWh, što će generisati prihode od oko 124,7 miliona eura godišnje. Među ključnim projektima su Vjetroelektrana Gvozd I (54,6 MW) i ugradnja osmog agregata u HE Perućica snage 58,5 MW.
Novi projekti će omogućiti smanjenje emisije CO2 za više od 1,12 miliona tona godišnje, što ima tržišnu vrijednost od približno 93,5 miliona eura. Pored toga, planirana je izgradnja sistema baterija za skladištenje energije (BESS) u Željezari snage 60 MW, čija se neto sadašnja vrijednost procjenjuje na 146 miliona eura.
„2025. je bila godina energetskog udara. 2026. je godina oporavka. A budućnost EPCG su novi megavati;” ističe predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović.
Banke i međunarodni partneri koji vjeruju EPCG
Povjerenje međunarodnih finansijskih institucija u projekte EPCG je na visokom nivou. Za kreditni aranžman od 30 miliona eura, kompanija je dobila ponude banaka koje su blizu 50 miliona eura, što ukazuje na visok stepen likvidnosti i povjerenja u poslovne planove. EBRD već finansira Vjetroelektranu Gvozd sa 82 miliona eura, dok KfW banka podržava projekte u HE Perućica.
Strateško partnerstvo sa kompanijama poput francuskog EDF-a i Masdara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dodatno osnažuje poziciju kompanije na tržištu. Saradnja sa globalnim liderima omogućava pristup najnovijim tehnologijama i povoljnijim izvorima finansiranja za projekte koji će ukupno dostići snagu od 4.636 MW u širem portfelju sa partnerima.
„Banke ne kreditiraju narativ. Banke kreditiraju bilans, imovinu, projekte i buduće novčane tokove;” navodi Đukanović u dokumentu.
Stanje na 31. marta 2026. — oporavak u brojkama
Prvi kvartal 2026. godine potvrđuje najavljeni oporavak sistema. Do 31. marta zabilježena je dobit od 36,47 miliona eura, uz EBITDA pokazatelj od 53,43 miliona eura. Energetski bilans je takođe prešao u zonu suficita sa pozitivnih 453 GWh, što omogućava izvoz energije i akumuliranje sredstava za nove investicije.
Sve detaljne informacije o poslovanju i strateškim ciljevima dostupne su u cjelovitom dokumentu predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića objavljenom u aprilu 2026. godine. Takođe, aktuelne vijesti i servisne informacije možete pratiti na zvaničnom sajtu EPCG. Uprkos gubitku iz prethodne godine, stabilnost sistema nije ugrožena, a energetski prelaz na obnovljive izvore nastavlja se predviđenom dinamikom.
