Od prvog januara ove godine, crnogorska domaćinstva plaćaju električnu energiju po novim tarifama. Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) odobrila je povećanje mrežarine, što je dovelo do rasta ukupne cijene za približno dva odsto. Prosječna cijena kilovata struje za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem, uključujući sve poreze i naknade, sada iznosi oko 0,103 eura u višoj i 0,051 eura u nižoj tarifi. Korisnici koji žele provjeriti ili platiti račun mogu to učiniti putem EPCG aplikacije ili SMS servisa.
Šta je uticalo na januarski račun za struju?
Iako su mrežne usluge poskupile, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) donijela je odluku da zadrži nepromijenjenim svoj dio računa koji se odnosi na aktivnu energiju. Ova odluka važi za prvi kvartal ove godine, čime je amortizovan značajniji udar na budžet građana. Bez ove intervencije, rast cijena bi bio znatno veći, s obzirom na to da trošak proizvodnje i nabavke čini oko 40 odsto ukupnog iznosa koji potrošači plaćaju svakog mjeseca.
U praktičnom smislu, ovo poskupljenje znači da će prosječno domaćinstvo za mjesečnu potrošnju izdvajati nepun euro više nego tokom prošle godine. Analitičari ističu da je ovakva korekcija bila neophodna radi održavanja stabilnosti prenosnog sistema. Ipak, Crna Gora i dalje zadržava status jedne od država sa najnižom cijenom električne energije u regionu i Evropi, što je rezultat strateškog oslanjanja na sopstvene proizvodne kapacitete.
Struktura troškova i budući izazovi
Račun za električnu energiju i dalje je podijeljen na nekoliko ključnih stavki. Pored aktivne energije koju isporučuje EPCG, tu su troškovi za prenosni i distributivni sistem, kao i naknade za rad tržišnog operatera. Najnovija odluka regulatora fokusirana je upravo na prenosni sistem, dok su ostale mrežne komponente ostale stabilne. Detaljno objašnjenje svake stavke na računu dostupno je u tekstu o tome kako se obračunava račun za struju u Crnoj Gori.
Stručnjaci upozoravaju da bi se u narednom periodu pritisak na cijene mogao povećati zbog obaveza prema Evropskoj uniji. Uvođenje taksi na emisiju ugljen-dioksida (CBAM) predstavlja ozbiljan izazov za Termoelektranu Pljevlja. Ukoliko se ne nastavi sa intenzivnim ulaganjima u obnovljive izvore energije poput vjetra i sunca, trošak proizvodnje energije iz fosilnih goriva mogao bi postati neodrživ za trenutne nivoe subvencionisanih cijena.
Za sada, redovni platiši i dalje mogu računati na popuste koje odobrava EPCG, što dodatno umanjuje krajnju cifru na uplatnici. Ovi popusti su ključni alat socijalne politike u energetskom sektoru, ali njihova održivost zavisi od hidrološke situacije i stabilnosti proizvodnih objekata. Očekuje se da će se detaljnija analiza tržišta za drugu polovinu godine raditi u martu, kada će biti jasnije da li će EPCG korigovati svoje tarife.
Iako je rast od dva odsto nominalno mali, on je signal da era fiksne cijene energije polako prolazi. Potrošačima se savjetuje da maksimalno koriste nižu tarifu tokom noći i vikenda, jer je ona i dalje upola jeftinija od dnevne. Korisno je i znati koji kućni uređaji troše najviše struje, jer smanjenje njihove upotrebe u višoj tarifi direktno utiče na visinu računa. Ovakve navike, uz energetsku efikasnost u domaćinstvima, ostaju najbolji način za amortizaciju svih budućih korekcija koje diktira tržište ili regulatorni okvir u procesu evropskih integracija.
