Vlada Crne Gore objavila je predlog osnove za vođenje pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o memorandumu koji predviđa da gasifikacija Crne Gore postane prioritet energetske politike. Kako izvještava portal Bankar, u fokusu strateške saradnje nalazi se razvoj Jadransko-jonskog gasovoda (IAP). Dokument predviđa povezivanje postojeće gasne infrastrukture u Albaniji i Hrvatskoj preko crnogorske teritorije čime bi se osigurala dugoročna energetska stabilnost države.
Inicijativa za ovaj sporazum potekla je od američkih partnera radi jačanja energetske nezavisnosti i ekonomskog prisustva u regionu. Saradnja se odvija kroz okvir nazvan Trump Peace Pipelines Framework (TPPF) i Inicijativu tri mora. Cilj je da Crna Gora postane tranzitna ruta za snabdijevanje susjednih država gasom uz istovremenu diverzifikaciju energetskih ruta i smanjenje zavisnosti od nesigurnih izvora.
Ulaganja u zelenu energiju i stabilnost cijena
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je u emisiji Okvir na RTCG da će cijene električne energije ostati među najjeftinijima u Evropi ako se nastavi razvoj zelenih izvora. On je istakao da EPCG do kraja 2027. godine može dostići proizvodnju od 1.000 gigavat sati iz obnovljivih izvora čime bi se izbjegla potreba za poskupljenjem struje za domaćinstva.
Đukanović je upozorio da će Crna Gora od 1. januara morati da plaća CBAM taksu na izvoz struje koja bi na godišnjem nivou mogla iznositi oko 100 miliona eura. Prema njegovim riječima Elektroprivreda je samo ove godine na izvozu izgubila skoro 13 miliona eura zbog neusklađenosti zakona sa evropskom praksom i visokih ekoloških taksi.
Dosadašnji rezultati energetske tranzicije uključuju postavljanje solarnih elektrana na preko 10.000 krovova širom zemlje. Đukanović navodi da očekivana proizvodnja iz zelenih izvora do kraja godine iznosi 400 gigavat sati što je praktično polovina ukupne proizvodnje Hidroelektrane Perućica. Od 29. maja na snagu je stupila i direktiva EU po kojoj svaki novi objekat mora imati krov spreman za solarnu energiju.
Globalni rizici i ekonomski indikatori
Dok Crna Gora planira energetsku infrastrukturu vodeće globalne institucije poput MMF-a i Svjetske banke upozoravaju na rizike u snabdijevanju gorivom. Rat na Bliskom istoku ugrožava transport nafte kroz Hormuški moreuz što dodatno povećava značaj novih gasnih ruta u Evropi. Američki predsjednik Donald Trump razmatra uslove za sporazum sa Iranom koji bi uključio deblokadu pomorskih tokova.
Podaci MONSTAT-a za april pokazuju da je industrijska proizvodnja u Crnoj Gori porasla za 8,6 odsto. Taj rast je dominantno rezultat sektora električne energije i gasa koji bilježi skok od 30,8 odsto na godišnjem nivou. Istovremeno prosječna neto zarada u državi dostigla je 1.027 eura uz realni rast prometa u trgovini od 10,7 odsto.
Memorandum o saradnji sa SAD obuhvatiće i identifikovanje javnih i privatnih izvora finansiranja za energetske projekte. Vlada ističe da je cilj pozicioniranje Crne Gore kao regionalnog čvorišta uz unapređenje regulatornog okvira za naftnu i gasnu infrastrukturu.
