Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto saopštio je da su Mađarska i Slovačka uputile zvaničan zahtjev Hrvatskoj. Oni traže omogućavanje neometanog i stabilnog korišćenja Jadranskog naftovoda za transport ruske nafte. Ova inicijativa dolazi nakon što je Ukrajina uvela sankcije ruskoj kompaniji Lukoil i time prekinula snabdijevanje putem naftovoda Družba. Situacija je izazvala hitnu potrebu za pronalaženjem alternativnih pravaca snabdijevanja energentima.

Energetska kriza i uloga Hrvatske

Budimpešta i Bratislava vide Hrvatsku kao ključnu tranzitnu tačku za očuvanje energetske stabilnosti regiona. Sijarto je naglasio da je Jadranski naftovod jedina realna alternativa u trenutnim okolnostima. On smatra da bi Zagreb trebao pokazati solidarnost u okviru Evropske unije i ponuditi prihvatljive uslove tranzita. Trenutno se vode pregovori o tehničkim kapacitetima i cijeni zakupa cjevovoda.

Ukrajinska blokada Lukoila direktno ugrožava rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj koje zavise od ove vrste energenta. Zvaničnici u Budimpešti tvrde da je postupak Kijeva u suprotnosti sa sporazumima o pridruživanju Evropskoj uniji. Zbog toga je zatražena i intervencija Evropske komisije kako bi se problem riješio na diplomatskom nivou. Očekuje se jasnije izjašnjavanje Brisela o ovom pitanju.

Kapaciteti JANAF-a pod lupom

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je potvrdio da JANAF posjeduje dovoljno kapaciteta za snabdijevanje susjednih zemalja. Ipak mađarska strana izražava sumnju u dugoročnu pouzdanost i troškove takvog aranžmana. Sijarto navodi da bi visoke tranzitne takse mogle dodatno opteretiti ekonomije Mađarske i Slovačke. Transparentnost u određivanju cijena ostaje prioritet u međudržavnim razgovorima.

Bezbjednost snabdijevanja naftom ostaje prioritetno pitanje za čitavu Centralnu Evropu. Dok se traži trajno rješenje Mađarska i Slovačka koriste svoje strateške rezerve kako bi premostile trenutni prekid. Diplomatski pritisak na Zagreb vjerovatno će se pojačati u narednim sedmicama. Konačni dogovor zavisiće od spremnosti svih strana na kompromis u pogledu energetske politike.