Azijska tržišta nafte približavaju se minimalnim operativnim nivoima, a sličan scenario očekuje Evropu u narednih mjesec dana, upozorio je Jeff Currie iz kompanije Carlyle. Prema pisanju portala Biznis.ba, koji prenosi navode sa konferencije u Singapuru, globalne brojke o zalihama mogu biti zavaravajuće. Veliki dio uskladištene nafte neophodan je za bezbjedan rad cjevovoda i sistema skladištenja, što znači da se zalihe nafte koje su trenutno dostupne tržištu nalaze na istorijskom dnu.
Globalna nestašica i operativni minimumi
Dok je Azija već dosegla kritične tačke, Evropa bi se sa sličnim problemima mogla suočiti do kraja juna. Trenutno olakšanje pružaju isporuke iz američkih strateških rezervi (SPR), ali taj izvoz nije održiv na duže staze. Kako prenosi SEEbiz, Currie predviđa da će se Sjedinjene Američke Države suočiti sa ozbiljnim manjkovima već u julu, kada u toj zemlji tradicionalno počinje sezona najintezivnije vožnje.
Problemi u snabdijevanju direktna su posljedica rata sa Iranom i blokade Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih puteva. Šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol izjavio je da bi tržište moglo ući u crvenu zonu u julu ili avgustu. Nedostatak fizičke nafte doveo je do toga da cijena dizela premaši cijenu mlaznog goriva, što dodatno opterećuje logističke sisteme u Singapuru i šire.
Tržišne reakcije i diplomatski pregovori
Uprkos tenzijama, vijesti o pregovorima donijele su privremeno olakšanje berzama u ponedjeljak. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da razgovori sa Iranom teku konstruktivno, što je izazvalo pad cijena nafte za više od 5%. Sirova nafta Brent pala je na 97,76 dolara po barelu, dok su fjučersi za WTI pali na 90,93 dolara u ranom azijskom trgovanju.
Ove vijesti podstakle su rast azijskih akcija, pa je japanski indeks Nikkei 225 prvi put u istoriji premašio 65.000 bodova. Ipak, Currie upozorava da iranska pregovaračka pozicija postaje sve jača kako globalne zalihe nastavljaju da opadaju. On naglašava da je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza jedino trajno rješenje za stabilizaciju svjetske ekonomije.
Dok globalna tržišta traže stabilnost, Rusija dodatno učvršćuje energetske veze sa Kinom. Tokom nedavne posjete Vladimira Putina Pekingu potvrđeno je da je Rusija 2024. izvezla robu vrijednu 129 milijardi dolara, uglavnom sirovu naftu i gas uz popuste. Ipak, ključni projekat gasovoda Snaga Sibira 2 i dalje čeka na dogovor, jer Peking nije spreman na kompromise oko cijene isporuke.
