Globalna ekonomija pokazuje neočekivanu otpornost na trenutne nestabilnosti u snabdijevanju energentima. Iako su tenzije u Hormuškom moreuzu rezultirale napadima na devet brodova od početka jula, tržišni uticaj ostaje prigušen. Prema analizi koju potpisuje Nouriel Roubini za Project Syndicate, savremeni naftni šokovi više nemaju razornu moć kakvu su imali tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Glavni razlog za ovakvu promjenu leži u strukturnim transformacijama tržišta. Kako navodi Roubini, napredak u energetskoj efikasnosti značajno je smanjio udio uvozne nafte u proizvodnji i potrošnji. Istovremeno je moć OPEK-a oslabila zbog unutrašnjih neslaganja, dok je revolucija energije iz škriljaca u Sjedinjenim Američkim Državama stvorila nove izvore ponude.
Trgovci naftom trenutno prate cijene koje za Brent iznose iznad 86 dolara po barelu, dok se WTI trguje iznad 81 dolar. Ovi iznosi su visoki, ali nijesu izazvali globalnu stagflaciju. Ključnu ulogu u amortizaciji cijena igraju strateške rezerve koje su razvili veliki potrošači poput Kine, a koje se oslobađaju u trenucima naglih tržišnih skokova.
Tehnološki bum kao protivteža energetskoj krizi
Jedan od najznačajnijih faktora otpornosti je investicioni bum u oblasti vještačke inteligencije. Prema istraživanju koje prenosi Project Syndicate, razvoj novih tehnologija djeluje kao pozitivan šok ponude koji podstiče rast i snižava inflaciju. To objašnjava zašto su akcije kompanije Apple dostigle rekordnu vrijednost od 4,88 biliona dolara uprkos energetskim rizicima.
Naftni šokovi su postali kraći i manje trajni nego ranije. Dok su krize iz sedamdesetih trajale gotovo cijelu deceniju, šokovi iz 1990. ili 2003. godine trajali su svega nekoliko mjeseci. Aktuelna situacija pokazuje da tržišta akcija rastu zahvaljujući nadi u diplomatska rješenja, dok ekonomska politika uspješno sprečava gubitak kontrole nad inflacionim očekivanjima.
Ipak, rizici od potpune eskalacije neprijateljstava i dalje postoje. Podaci kompanije Kpler pokazuju da je saobraćaj kroz Hormuz pao na svega osam brodova dnevno u poređenju sa više od 100 prije početka sukoba. Ukoliko dođe do produženog konflikta, ekstremni rizici bi mogli postati stvarnost i izazvati ozbiljnije tržišne implikacije.
