Procjenjuje se da je Crnu Goru napustilo preko 14.000 ruskih državljana nakon uvođenja sankcija Rusiji i značajnog pooštravanja uslova boravka. Prema pisanju podgoričkog lista Dan, od oko 21.000 registrovanih državljana Ruske Federacije, državu je napustilo više od 70 odsto populacije. To praktično znači da je iz Crne Gore otišlo više od dvije trećine ruskih rezidenata. Najčešće nove destinacije su Srbija i Španija.
Glavni razlozi za ovaj talas odlaska su rigorozni Zakon o strancima, nepovoljna poslovna klima i prepreke u bankarskom sistemu. Natalija Gerasimova, vlasnica kompanije Navus, navela je za Dan da stranci u Crnoj Gori nailaze na barijere koje ih onemogućavaju da planiraju budućnost. Prema njenim riječima, digitalizacija sistema Poreske uprave dovela je do zastoja u radu CRPS-a, što blokira otvaranje novih firmi ili promjene u registraciji.
Administrativne prepreke i bankarske blokade
Otvaranje bankovnih računa za nerezidente postalo je otežano u praksi. Iako Centralna banka Crne Gore navodi da turisti mogu otvoriti račune, banke to često odbijaju bez ličnih poznanstava. Gerasimova ističe da su zarade IT menadžera između 2.000 i 5.000 eura, ali taj kapital ostaje van crnogorskog sistema jer banke ne pokazuju interesovanje za te klijente. Do sada je ugašeno oko 200 preduzeća.
Troškovi usklađivanja dokumentacije i takse po preduzeću dostižu iznose od 200 do 250 eura. Ruski državljani plaćaju poreze i doprinose, ali u praksi nemaju pristup zdravstvenom osiguranju niti korist od uplata u Fond PIO. Dodatan problem predstavlja i nedostatak info-službi u MUP-u koje bi pojasnile uslove za produženje boravka. To dovodi do višečasovnih čekanja na šalterima za obične podneske.
Ograničenja za vlasnike nekretnina
Aktuelni propisi ograničavaju boravak vlasnicima nekretnina čija je vrijednost manja od 150.000 eura. Takvi vlasnici ne mogu boraviti u svojoj imovini duže od 90 dana godišnje, što demotiviše investicije, naročito na sjeveru države. Glasine o uvođenju viznog režima za državljane Rusije dodatno ubrzavaju odlaske, jer porodice traže sigurnost u zemljama sa jasnijim pravilima boravka.
Krajem prošle godine u Crnoj Gori je boravilo oko 100.000 stranaca sa regulisanim statusom. Najbrojnije grupe činili su državljani Srbije (24.500), Rusije (21.000) i Turske (13.000). Zbog strožih uslova i administrativnih barijera, trend odlaska se nastavlja, čime država gubi značajan dio kvalifikovane radne snage i poreskih prihoda iz IT sektora.
