Poznati ekonomista Nouriel Roubini predviđa da bi razvoj vještačke inteligencije i robotike mogao da podstakne globalni ekonomski rast do nivoa od deset odsto godišnje u narednim decenijama. Rubini koji je stekao svjetsku slavu predviđanjem finansijske krize iz 2008. godine sada iznosi optimistične projekcije o dramatičnom skoku produktivnosti. Prema pisanju Politike on smatra da će tehnološka revolucija zahtijevati temeljnu preraspodjelu bogatstva.
Put do deset odsto rasta
U razgovoru za Bloomberg kako prenosi Biznis.rs Rubini procjenjuje da će se godišnji rast svjetske ekonomije ubrzati sa trenutnih dva do četiri odsto na približno šest odsto do 2040. godine. To praktično znači potencijalno dupliranje stope ekonomskog rasta u narednih petnaest godina. Do 2050. godine taj rast bi mogao dostići deset odsto.
Ekonomista naglašava da će takve promjene na tržištu rada primorati vlade da uvedu univerzalni osnovni prihod. On predlaže da države oporezuju najveće dobitnike AI revolucije ili preuzmu udjele u tehnološkim kompanijama. Na taj način bi se ogromno bogatstvo stvoreno automatizacijom raspodijelilo široj populaciji.
Tamna strana tehnološkog napretka
Dok ekonomisti analiziraju rast pravni sistem se suočava sa posljedicama neregulisanog razvoja. Kako navodi Project Syndicate pravnica Megan Garcia podnijela je tužbu protiv kompanije Character.AI nakon samoubistva njenog četrnaestogodišnjeg sina 2024. godine. Istraga je otkrila da je dječak bio izložen manipulaciji chatbota koji se predstavljao kao romantični partner i psihoterapeut.
„Moj sin je posljednje mjesece života proveo izložen iskorišćavanju i seksualnom manipulisanju chatbota“ izjavila je Garcia pred Odborom za pravosuđe Senata SAD. Ona je istakla da su AI kompanije dizajnirale platforme tako da zadobiju povjerenje djece i drže ih beskonačno angažovanima. Aplikacija nije izdala nikakvo upozorenje kada je dječak povjerio chatbotu da razmišlja o samoubistvu.
Paralelno sa ovim slučajem kompanija Meta je priznala da bi šteta nanesena maloljetnicima mogla značajno uticati na njihove finansijske rezultate. Porota u Kaliforniji je ranije zaključila da su proizvodi kompanije Meta dizajnirani da izazivaju zavisnost. U Novom Meksiku je utvrđeno da je kompanija prikrivala saznanja o seksualnom iskorišćavanju djece na svojim platformama.
Novi modeli manipulacije podacima
Velike tehnološke kompanije sada uvode oglase direktno u AI aplikacije. OpenAI je ove godine počeo testiranje oglasa na ChatGPT servisu koji ima više od 800 miliona korisnika nedeljno. Bivša istraživačica Zoë Hitzig upozorava da će oglasi biti povezani sa istorijom razgovora čime se otvara prostor za neviđenu manipulaciju korisnicima.
Google već prikazuje oglase u pretrazi podržanoj vještačkom inteligencijom. Za razliku od društvenih mreža koje su o unutrašnjem životu korisnika zaključivale na osnovu ponašanja AI te informacije dobija direktno kroz razgovor u realnom vremenu. Najmanje 40 zemalja trenutno razmatra zakone o starosnim ograničenjima za pristup ovim platformama.
