Kineski predsjednik Xi Jinping naglasio je neophodnost jačeg nadzora nad razvojem naprednih tehnologija tokom govora u Šangaju. On je istakao da je kontrola umjetne inteligencije ključna za očuvanje globalne sigurnosti i stabilnosti u eri brzih inovacija. Govoreći na otvaranju Svjetske konferencije o umjetnoj inteligenciji on je uputio apel za uspostavljanje jasnih zakonodavnih okvira. Kina istovremeno nastoji proširiti svoj uticaj u ovoj oblasti dok se suočava sa sve većim tehnološkim ograničenjima zapadnih partnera.
Xi Jinping je naglasio da države moraju razviti sisteme ranog upozoravanja kako bi spriječile zloupotrebu novih alata. Prema njegovim riječima razvoj vještačke inteligencije mora biti siguran i podložan stalnom nadzoru nadležnih institucija. Kineski lider je predložio kombinaciju čvrstih zakona i tehničkih kontrola koje bi osigurale društvenu stabilnost. Ovakav pristup odražava namjeru Pekinga da zadrži čvrstu ruku nad digitalnom transformacijom unutar svojih granica.
Tokom obraćanja je istaknuto da se pitanje nacionalne sigurnosti ne bi smjelo koristiti kao opravdanje za blokiranje tehnološkog razvoja drugih zemalja. Iako Xi nije direktno imenovao Sjedinjene Američke Države on je jasno aludirao na nedavna ograničenja pristupa naprednim modelima. Kina se zalaže za pravedniju raspodjelu tehnoloških resursa i saradnju koja prevazilazi političke barijere. Peking smatra da monopol nad znanjem koči globalni napredak i stvara tenzije.
Važan korak u realizaciji ovih ciljeva je osnivanje Svjetske organizacije za saradnju u oblasti vještačke inteligencije sa sjedištem u Šangaju. Sporazum je potpisalo 29 zemalja koje dijele viziju o zajedničkom upravljanju tehnološkim standardima. Među potpisnicama su države poput Rusije i Indonezije koje već blisko sarađuju sa kineskim tehnološkim kompanijama. Ova platforma će služiti za definisanje međunarodnih pravila koja bi mogla parirati zapadnim regulatornim modelima.
Američke kompanije i dalje izražavaju zabrinutost zbog načina na koji kineski konkurenti koriste dostupne podatke za obuku svojih sistema. Optužbe za neovlašteno prisvajanje intelektualne svojine dodatno komplikuju odnose između dvije vodeće ekonomske sile. Kineske firme odlučno odbacuju te tvrdnje i ističu da su njihovi rezultati plod sopstvenih istraživanja i ulaganja. Konkurencija u oblasti vještačke inteligencije tako postaje glavno polje borbe za globalnu tehnološku dominaciju.
Razvoj vještačke inteligencije ostaje u fokusu kineske državne politike kao stub budućeg ekonomskog rasta. Predsjednik Xi Jinping jasno je stavio do znanja da će Peking insistirati na sopstvenim pravilima u globalnom tehnološkom poretku. Uspostavljanje nove međunarodne organizacije pokazuje namjeru Kine da preuzme vodeću ulogu u definisanju standarda. Budućnost ovog sektora zavisit će od sposobnosti velikih sila da pronađu zajednički jezik uprkos dubokim političkim razlikama.
