Kompanija OpenAI otvorila je danas, 22. jula 2026. godine, svoju platformu Ads Manager za samostalno kreiranje oglasnih kampanja unutar chatbota ChatGPT. Ovaj potez označava prelazak na model monetizacije zasnovan na kontekstu razgovora, dok se tehnološki giganti suočavaju sa rastućim pravnim pritiskom zbog bezbjednosti maloljetnika. Rani korisnici oglasne mreže uključuju brendove kao što su Best Buy i Lowe’s, uprkos ranijim tvrdnjama Sama Altmana da su reklame u vještačkoj inteligenciji posljednje utočište.
Prema izvještajima koje prenosi Business Insider, ChatGPT sedmično koristi više od 800 miliona ljudi. To je praktično svaka deseta osoba na planeti koja dijeli svoje intimne brige i profesionalne nedoumice sa mašinom. OpenAI predviđa da će prihodi od oglašavanja dostići 2,4 milijarde dolara do kraja 2026. godine. Ipak, analitičari poput Natea Elliotta iz firme EMARKETER sumnjaju u ove brojke jer bi zahtijevale nepodnošljivo visok broj reklama unutar samih konverzacija.
Nagodbe i novi zakoni o zaštiti tinejdžera
Pritisak na industriju raste nakon slučaja Megan Garcije, čiji je sin Sewell izvršio samoubistvo 2024. godine nakon interakcije sa chatbotom kompanije Character.AI. Kako prenosi Project Syndicate, Garcia je u januaru 2026. godine postigla nagodbu sa kompanijama Google i Character.AI. Njena pravna borba podstakla je uvođenje zakona kao što su CHATBOT Act i GUARD Act, koji predviđaju strogu verifikaciju starosti i roditeljsku kontrolu nad AI platformama.
Kompanija Meta je juče, 21. jula 2026. godine, lansirala novu funkciju na Instagramu koja obavještava roditelje ako njihova djeca vode razgovore o samoubistvu sa vještačkom inteligencijom. Ova objava uslijedila je nakon što je Mark Zuckerberg u februaru 2026. godine svjedočio pred sudom povodom optužbi za izazivanje zavisnosti kod mladih. Sudovi su ranije utvrdili da je Instagram pratio ponašanje oko četiri miliona djece mlađe od 13 godina radi povećanja dnevne angažovanosti.
Ekonomski bum i tehnofeudalna zavisnost
Ekonomista Nouriel Rubini, u razgovoru za Bloomberg koji prenosi Politika, iznio je optimističnu prognozu da bi vještačka inteligencija mogla podstaći globalni rast od 10 odsto do 2050. godine. On smatra da će rast produktivnosti ubrzati ekonomiju sa sadašnjih 2 do 4 odsto na 6 odsto do 2040. godine. Zbog masovne automatizacije rada, Rubini predlaže uvođenje univerzalnog osnovnog prihoda kako bi se bogatstvo koje stvaraju mašine raspodijelilo stanovništvu.
Bivši grčki ministar finansija Yanis Varoufakis, pišući za portal Peščanik, upozorava da davanja ljudskih osobina mašinama vodi u tehnofeudalizam. On navodi da pripisivanje svijesti chatbotovima, poput modela Claude kompanije Anthropic, učvršćuje moć tehnoloških gospodara nad korisnicima. Pripisivanje osjećanja botovima predstavlja jednu od ključnih zamki koju vještačka svijest nosi, jer korisnici gube kritički otklon prema informacijama koje dobijaju u kavezu komfora.
