Crna Gora bilježi rekordan broj od preko 326 hiljada registrovanih vozila na svojim putevima. Ovi podaci ukazuju na značajno opterećenje saobraćajne infrastrukture u svim regijama države. Iako je broj automobila u stalnom porastu, prodaja novih automobila ne bilježi proporcionalan skok u zvaničnim salonima. Većinu uvoza i dalje čine polovna vozila iz država Evropske unije. Tržište se suočava sa novim izazovima koji direktno utiču na ekonomske tokove. Građani se sve češće odlučuju za ekonomičnija rješenja umjesto investiranja u skupe nove automobile.
Dominacija polovnih modela na domaćem tržištu
Razlika između ukupnog broja registrovanih i novoproizvedenih vozila u salonima postaje sve uočljivija. Statistika potvrđuje da je uvoz polovnih vozila znatno popularniji od kupovine u salonima. Glavni razlog za ovakav trend je trenutna kupovna moć stanovništva. Visoke kamatne stope na auto-kredite takođe odvraćaju potencijalne kupce od nabavke u salonima. Polovni automobili nude brže rješenje za potrebe prevoza bez prevelikog finansijskog opterećenja.
Starost voznog parka i bezbjednost
Visoka starost voznog parka u Crnoj Gori, koja često prelazi petnaest godina, izaziva zabrinutost kod stručnjaka. Starija vozila zahtijevaju češće održavanje i predstavljaju veći rizik na putevima. Ipak, potražnja za njima ne opada zbog niske početne cijene na tržištu. Mnogi vlasnici odlažu zamjenu automobila zbog nesigurne ekonomske situacije. Električna i hibridna vozila i dalje čine tek neznatan procenat u ukupnom broju registrovanih prevoznih sredstava.
Pritisak na saobraćajnu infrastrukturu
Veliki broj vozila stvara ogroman pritisak na gradska jezgra i parking prostore. Podgorica i primorski gradovi najviše osjećaju posljedice ovog rasta. Saobraćajne gužve postaju svakodnevica čak i van glavne turističke sezone. Infrastrukturni projekti često ne prate brzinu rasta broja registrovanih automobila. To dovodi do zagušenja i povećanog zagađenja vazduha u urbanim zonama. Potreba za modernizacijom javnog prevoza postaje sve očiglednija.
Podaci o rekordnom broju vozila jasno govore o promjenama u crnogorskom društvu. Mobilnost je postala prioritet ali je struktura voznog parka i dalje nepovoljna. Pad prodaje u salonima ukazuje na potrebu za novim podsticajima za obnovu vozila. Bez sistemskih rješenja trend starenja automobila će se vjerovatno nastaviti. Bezbjednost i zaštita životne sredine moraju ostati u fokusu nadležnih institucija u narednom periodu kako bi se smanjili rizici na putevima.
