Volkswagen, najveći evropski proizvođač automobila, suočava se s istorijskim restrukturiranjem koje bi moglo rezultirati gubitkom desetina hiljada radnih mjesta. Kako prenosi Biznis.ba, uprava kompanije sastaje se danas, 9. jula 2026. godine, u Volfsburgu kako bi razmatrala plan o smanjenju radne snage za čak 100.000 zaposlenih na globalnom nivou. Ovaj radikalan potez dolazi usred sve jačeg pritiska na profitne marže i rasta troškova u sektoru električnih vozila.
Pritisak globalnog tržišta i američke carine
Kompanija je suočena s ogromnim pritiskom američkih tarifa koje bi, prema izvještaju koji prenosi Biznis.ba, mogle koštati grupu oko pet milijardi eura godišnje. Situacija je posebno kritična za brendove Audi i Porsche jer ovi luksuzni proizvođači nemaju sopstvene proizvodne pogone na tlu Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, prodaja u Kini bilježi pad zbog dominacije domaćih električnih modela.
Analize pokazuju da evropska autoindustrija pati od ogromnog viška kapaciteta koji iznosi oko 5,4 miliona vozila. Fabrike trenutno rade sa svega 59 odsto kapaciteta, dok je za održivu profitabilnost potrebno najmanje 80 odsto. Zbog toga izvršni direktor Oliver Blume insistira na dubokim rezovima koji bi osigurali konkurentnost kompanije u budućnosti.
Gašenje fabrika i oštar otpor sindikata
Prema pisanju njemačkog Manager Magazina, plan predviđa trajno zatvaranje četiri ključna postrojenja u Njemačkoj. Riječ je o fabrikama u Hanoveru, Zwickauu, Emdenu i Audijevom pogonu u Neckarsulmu. Ove mjere bi značile smanjenje globalne radne snage za oko 15 odsto, što je skoro svaki sedmi zaposleni u grupi koja broji više od 600.000 ljudi.
Sindikati su na ove najave odgovorili masovnim protestima. Predsjednica radničkog vijeća Daniela Cavallo i čelnica sindikata IG Metall Christiane Benner poručile su da će se boriti protiv gašenja pogona. One podsjećaju da raniji sporazumi isključuju prinudne otkaze do kraja decenije. Sindikati drže polovinu mjesta u nadzornom odboru, što im omogućava blokadu najradikalnijih odluka.
Finansijski pritisak potvrđuje i pad vrijednosti akcija na najniži nivo u posljednjih 16 godina. Kompanija takođe planira smanjenje budućih investicija sa 180 milijardi na 135 milijardi eura do 2031. godine. Predsjednica udruženja VDA Hildegard Müller upozorila je da su visoki troškovi energije i birokratija doveli cijelu njemačku autoindustriju u kritičnu fazu.
