Rezervna banka Australije podigla je referentnu kamatnu stopu na 4,35% radi suzbijanja uporne inflacije. Odluka od utorka usklađena je sa očekivanjima tržišta i predstavlja treće uzastopno povećanje troškova zaduživanja. Odbor je bio skoro jednoglasan tokom glasanja. Osam članova glasalo je za povećanje, dok je samo jedan bio za ostanak na stopi od 4,1%.
Globalna nestabilnost dodatno podstiče rast cijena na kontinentu. RBA navodi da je inflacija porasla krajem 2025. godine usljed sukoba na Bliskom istoku. Geopolitičke tenzije su podigle cijene goriva, što se odrazilo na cijenu roba i usluga. Banka procjenjuje da će inflacija ostati iznad cilja od 2% do 3% zbog eksternih šokova i pritiska na lance snabdijevanja.
Projekcije rasta i budući potezi centralne banke
Ekonomske projekcije ukazuju na to da bi faza visokih kamata mogla potrajati duže nego što je ranije predviđano. Centralna banka sada prognozira da bi referentna kamatna stopa mogla dostići nivo od 4,7% do decembra 2026. godine. To je za 50 baznih poena više u odnosu na procjene iz februara. Ukoliko se ovi planovi ostvare, to bi bila najviša stopa od decembra 2011. godine.
Banka je korigovala i prognoze privrednog rasta za naredni period. Očekuje se da će ekonomija Australije u 2026. godini rasti po stopi od 1,3% umjesto ranije projektovanih 1,8%. Podaci za prvi kvartal tekuće godine pokazuju da su potrošačke cijene porasle za 4,09%. To predstavlja najbrži tempo rasta u posljednje dvije godine, prenosi finansijski portal SEEbiz.
Trenutna monetarna strategija ukazuje na dugačak put do ekonomske stabilizacije. Fokus ostaje na obuzdavanju cijena po cijenu sporijeg privrednog napretka. Iako su kamatne stope na višegodišnjem maksimumu, globalni rizici ne jenjavaju. Investitori i građani se moraju prilagoditi novoj realnosti u kojoj je novac skuplji.
Budući potezi zavisiće isključivo od stabilizacije geopolitičkih prilika i smirivanja tržišta energenata. Krajnji cilj nadležnih organa ostaje povratak inflacije u stabilne okvire uprkos izazovima koje donosi 2026. godina. Kontinuirano praćenje podataka o potrošnji biće ključno za dalje odluke o troškovima zaduživanja.
