Najnoviji izvještaj Svjetske banke ukazuje da je ekonomska aktivnost u Crnoj Gori usporila na 2,7 odsto tokom 2025. godine. Istovremeno je zabilježen rast fiskalnog deficita na 4,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ovi podaci potvrđuju da je ekonomska stabilnost Crne Gore izložena ozbiljnim pritiscima zbog smanjene proizvodnje električne energije i umjerenijeg turističkog prometa. Fiskalni prostor za odgovor na nove krize postaje sve uži.
Globalni energetski šokovi i pritisak na cijene
Rat na Bliskom istoku mogao bi izazvati skok cijena energenata za 24 odsto tokom 2026. godine. Svjetska banka prognozira da će cijena nafte Brent u prosjeku iznositi 86 dolara po barelu. U slučaju dodatnih oštećenja infrastrukture ta cijena može dostići i 115 dolara. Takav razvoj događaja direktno bi ugrozio uvozno zavisne ekonomije regiona kroz novi talas inflacije. Globalna ponuda nafte već je smanjena za deset miliona barela dnevno.
Vlada Crne Gore već je intervenisala izmjenom odluke o akcizama kako bi uticala na maloprodajne cijene. Akciza na dizel povećana je sa 28,6 na 30,8 centi po litru. Ova promjena je uz obračun PDV-a podigla cijenu goriva za 2,6 centi. Istovremeno su odbijeni zahtjevi trgovaca za povećanje marži koje su fiksne već 24 godine. Država pokušava održati budžetske prihode u uslovima kada javni dug iznosi 64 odsto BDP-a.
Regionalna ranjivost i fiskalni kredibilitet
Regionalni ekonomski analitičar Dritan Šano upozorava da Crna Gora nema monetarnu autonomiju. To znači da država nema zaštitne mehanizme koji dolaze sa stvarnim članstvom u eurozoni. On ističe da je fiskalni deficit opasan jer je veliki dio duga trošen na tekuću potrošnju umjesto na razvoj. Crna Gora je prema njegovoj ocjeni najranjivija ekonomija u regionu zbog ograničenog prostora za manevrisanje.
Poseban rizik predstavlja i mogućnost gubitka 700 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije do sredine 2026. godine. Razlog za to je sporost u sprovođenju neophodnih reformi. Šano naglašava da ljudski kapital postaje stvarni plafon rasta jer region ubrzano gubi radnu snagu. Demografski deficit i iseljavanje stanovništva tretiraju se kao nacionalna vanredna situacija koja koči dugoročnu konvergenciju ka standardima Unije.
Korporativna stabilnost i obaveze države
Uprkos opštem usporavanju pojedini sistemi bilježe pozitivne rezultate. Crnogorski elektrodistributivni sistem ostvario je neto dobit od 2,47 miliona eura u 2025. godini. Ukupni prihodi kompanije dostigli su 143,5 miliona eura. EBITDA je porasla za 23 odsto što ukazuje na bolju operativnu efikasnost. Ipak država i dalje ima značajne obaveze prema bivšim vlasnicima oduzete imovine. Fond za obeštećenje je tokom godine isplatio 8,54 miliona eura bivšim vlasnicima.
Preostali dug države po osnovu restitucije iznosi 60,87 miliona eura. Centralna banka Crne Gore istovremeno promoviše digitalne usluge kroz ePortal kako bi olakšala poslovanje privredi. Naknada za izdavanje elektronskih potvrda iznosi jedan euro po dokumentu. Digitalizacija je jedan od koraka ka smanjenju administrativnih troškova. To je neophodno za održavanje konkurentnosti u uslovima visoke globalne neizvjesnosti.
Zaključak i perspektive
Projekcije pokazuju da će ekonomski rast od 2026. do 2028. godine iznositi prosječno tri odsto. Ključni oslonci ostaće domaća tražnja i kapitalne investicije. Javni dug i visoki troškovi zaduživanja zahtijevaju strogu fiskalnu disciplinu. Prioritet države mora biti očuvanje makroekonomske stabilnosti kroz strukturne reforme i privlačenje zdravih investicija. Bez funkcionalnih institucija i boljeg poslovnog ambijenta Crna Gora će ostati izložena spoljnim potresima.
