Dok se 2025. godina bliži kraju, globalna ekonomija se nalazi u stanju krhke stabilnosti sa stopom rasta od 3,2%, dok međunarodna trgovina bilježi istorijski rekord od 35 biliona dolara. Ipak, iza ovih impresivnih brojki krije se duboka strukturna promjena; era neometane globalizacije ustupila je mjesto bezbjednosno orijentisanoj trgovini i protekcionizmu. Iako je tekuća godina donijela neočekivanu otpornost, prognoze za 2026. upozoravaju na blago usporavanje rasta na 3,1%, uz drastičan pad dinamike razmjene dobara usljed kumulativnog efekta visokih tarifa i fragmentacije tržišta.
Rekordna razmjena u sjenci trgovinskih barijera
Uprkos pesimističnim prognozama s početka godine, međunarodna trgovina je u 2025. porasla za 2,4%, prvenstveno zahvaljujući takozvanom "front-loadingu" – praksi uvoznika da nagomilaju zalihe prije stupanja na snagu novih carina. Najveći doprinos ovom rastu dale su ekonomije Globalnog juga, dok su tradicionalni trgovinski lideri, poput EU i Sjeverne Amerike, osjetili teret novih protekcionističkih mjera. Međutim, stručnjaci upozoravaju da će se pravi udar osjetiti tek u narednoj godini, kada se očekuje rast trgovine od svega 0,5%.
Vještačka inteligencija kao novi motor kretanja
Dok geopolitika podiže zidove, tehnologija ih, čini se, bar djelimično zaobilazi. Čak 42% rasta ukupne trgovine u prvoj polovini ove godine generisano je proizvodima povezanim sa vještačkom inteligencijom, od poluprovodnika do serverske opreme. Digitalna transformacija je omogućila kompanijama da optimizuju lance snabdijevanja i smanje operativne troškove za skoro 50% u određenim sektorima. Upravo je ovaj svojevrsni AI superciklus spriječio dublju recesiju u razvijenim ekonomijama, djelujući kao amortizer za inflatorne pritiske koji i dalje opstaju oko granice od 3%.
Od globalizacije ka regionalnim blokovima
Savremena svjetska privreda više se ne oslanja na najjeftinije dobavljače, već na one najpouzdanije. Strategije „friend-shoringa“ i „reshoringa“ postale su imperativ, pretvarajući međunarodnu trgovinu u mozaik regionalnih blokova. Male i otvorene ekonomije suočavaju se sa izazovom pozicioniranja unutar ovih novih interesnih sfera. Ključ uspjeha u 2026. godini neće biti samo u produktivnosti, već u sposobnosti prilagođavanja brzim promjenama trgovinskih režima i očuvanju fiskalnih rezervi u uslovima povećane neizvjesnosti koja dominira tržištima.
Sumirajući rezultate najburnije ekonomske godine u ovoj deceniji, jasno je da povratka na staro nema. Svjetski poredak zasnovan na pravilima je pod velikim pritiskom, ali sistem pokazuje iznenađujuću moć adaptacije kroz nove oblike saradnje i tehnološke inovacije. Iako će naredni period donijeti skromnije stope rasta, prilike leže u digitalnoj ekonomiji i zelenoj tranziciji, koje ostaju ključni jezici globalnog tržišta u fragmentiranom svijetu.
