Kineska ekonomija je u aprilu zabilježila neočekivano oštro usporavanje rasta jer su ključni pokazatelji poput industrije i maloprodaje podbacili u odnosu na procjene. Prema izvještaju koji prenosi portal Biznis.ba, industrijska proizvodnja je porasla za 4,1 posto, dok je rast maloprodaje iznosio svega 0,2 posto. Ovakvi rezultati ukazuju na to da se druga najveća svjetska ekonomija suočava sa ozbiljnim izazovima u podsticanju domaće tražnje i saniranju krize u sektoru nekretnina.
Pad industrijske proizvodnje i potrošnje
Industrijska proizvodnja je u aprilu ostvarila najsporiji tempo rasta od sredine 2023. godine. Kako navodi Bankar.me, martovski rast od 5,7 procenata zamijenjen je znatno skromnijim učinkom od 4,1 posto. Analitičari koje je anketirao Reuters ranije su projektovali rast od blizu šest procenata, što potvrđuje da je industrijski zamah oslabio više nego što se predviđalo na početku kvartala.
Još slabiji rezultat ostvaren je u segmentu potrošnje domaćinstava. Maloprodaja je zabilježila rast od simboličnih 0,2 posto na godišnjem nivou. To predstavlja drastičan pad u odnosu na martovskih 1,7 procenata i znatno je ispod očekivanja ekonomista koji su najavljivali rast od dva posto. Ovi podaci sugerišu da kineski građani i dalje oprezno troše novac uprkos državnim mjerama podrške.
Kriza investicija i sektora nekretnina
Fiksne investicije su u periodu od januara do aprila pale za 1,6 posto, suprotno predviđanjima stručnjaka koji su očekivali rast ulaganja. Poseban pritisak trpi sektor nekretnina koji ostaje najslabija tačka kineske privrede. Investicije u ovaj segment nastavljaju da opadaju, što direktno utiče na povjerenje investitora i stabilnost šireg finansijskog sistema zemlje.
Spoljni pritisci poput skoka cijena energenata i nestabilnosti na Bliskom istoku dodatno otežavaju oporavak. Ipak, izvoz ostaje relativno stabilan zahvaljujući globalnoj potražnji za tehnološkim rješenjima i proizvodima povezanim sa vještačkom inteligencijom. Prema podacima Nacionalnog biroa za statistiku, ekonomski oporavak se trenutno oslanja isključivo na industriju i državne investicije dok privatna potrošnja nastavlja da stagnira.
