Dugogodišnji postupak za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore nalazi se pred formalnim prekidom nakon što je prvorangirani ponuđač zvanično odustao od trke. Južnokorejski konzorcijum Incheon International Airport Corporation povukao se iz procesa jer Vlada nije prihvatila zahtjev za odlaganje uplate avansa. Prema saznanjima lista Vijesti, ključni spor nastao je oko obaveze uplate 100 miliona eura fiksne naknade u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora. Izvršna vlast je stoga predložila Skupštini da poništi tender koji traje od 2019. godine.
Spor oko rokova plaćanja i finansijskih ponuda
Korejski konzorcijum je kroz svoju ponudu garantovao 100 miliona eura fiksne nadoknade i preuzimanje obaveze plaćanja 35 odsto godišnjih prihoda kao varijabilne naknade. Međutim, kako pišu Vijesti, predstavnici IIAC tražili su da se uplata avansa odloži za godinu dana. Ministarstvo saobraćaja je ostalo pri stavu da se u ovoj fazi ne smiju mijenjati bitni elementi tendera. Zbog toga su Koreanci 8. jula obavijestili Vladu o povlačenju iz ugovornog procesa.
Drugorangirani ponuđač Corporation America Airports ponudio je 101 milion eura fiksne naknade ali značajno nižu varijabilnu stopu od svega 17 odsto prihoda. Vlada je ocijenila da takva ponuda nije finansijski prihvatljiva za državu. Budući da su ponude važile do 7. jula a parlamentarna odluka je izostala, izvršna vlast je odlučila da ne nastavlja pregovore sa drugoplasiranim ponuđačem već da krene u proces gašenja tendera.
Upozorenja o infrastrukturnom zaostatku
Preduzeće Aerodromi Crne Gore upozorilo je da neizvjesnost oko koncesije direktno usporava neophodna ulaganja. Prema njihovim navodima odložene su investicije od preko 150 miliona eura koje su potrebne za dovođenje objekata na funkcionalni minimum. Menadžment je istakao da će bez hitne adaptacije manevarskih površina i rješavanja pitanja noćnog letenja u Tivtu biti nemoguće pratiti rastući priliv putnika u narednim sezonama.
Zvanična procjena Uprave za državnu imovinu pokazala je da aerodromi u Podgorici i Tivtu vrijede 264,36 miliona eura. Zakon o državnoj imovini propisuje da o resursima vrednijim od 150 miliona mora odlučivati Skupština Crne Gore. Kako se dokumentacija mjesecima nalazila u parlamentarnoj proceduri bez glasanja, ponude su istekle što je dovelo do pravnog vakuuma i odustajanja glavnog investitora.
Reakcije politike i civilnog sektora
Iz Građanskog pokreta URA su ocijenili da je povlačenje Koreanaca dokaz lošeg vođenja procesa i pozvali Specijalno državno tužilaštvo da ispita postupak. Istovremeno neformalni pokret STEGA traži od Vlade formalno i obrazloženo poništenje cjelokupnog tendera. Vlada je u saopštenju navela da neće zaključivati aranžmane po svaku cijenu i da ostaje otvorena za nove modele upravljanja koji štite nacionalne interese.
