Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde saopštila je da bi ova institucija mogla razmotriti povećanje kamata već u junu. Iako su ključne stope trenutno ostale nepromijenjene, ova najava predstavlja značajan zaokret u komunikaciji prema finansijskim tržištima. Odluka o zadržavanju statusa kvo donijeta je zbog procjene da trenutno nema dovoljno čvrstih dokaza koji bi opravdali hitno pooštravanje monetarne politike.
Trenutne kamatne stope ostaju na nivoima koji su na snazi od prošle godine. Referentna kamatna stopa na depozite iznosi 2 odsto. Praktično, na svakih 100 eura deponovanih kod centralne banke, prinos iznosi 2 eura na godišnjem nivou. Kamata na glavne operacije refinansiranja zadržana je na 2,15 odsto, dok stopa na graničnu kreditnu liniju iznosi 2,4 odsto.
Detaljna rasprava unutar Savjeta guvernera
Unutar vrha banke raste spremnost za promjenu smjera. „U Savjetu guvernera je ipak vođena detaljna rasprava i o mogućem povećanju kamata", navela je Christine Lagarde, a prenosi Tanjug.rs. Ova izjava potvrđuje da konsenzus o mirovanju stopa nije bio potpun. Guverneri su vagali između trenutne stabilnosti i potrebe da se preduhitre novi inflatorni pritisci koji dolaze iz energetskog sektora.
Glavni razlog za oprez su novi ekonomski podaci koji se očekuju u narednih šest sedmica. ECB se suočava sa izazovom rasta cijena energenata koji su dostigli visoke nivoe. Dok inflacija pokazuje znakove perzistentnosti, ekonomski rast u eurozoni ostaje krhak sa stopom od svega 0,1 odsto u prvom kvartalu. Takvi uslovi stvaraju rizik od stagflacije u narednom periodu.
Uticaj energenata na dalju monetarnu politiku
Skok cijena nafte iznad 126 dolara po barelu direktno utiče na troškove života i proizvodnje širom Evrope. Lagarde je istakla da će intenzitet i trajanje ovog energetskog šoka odrediti dalji put kamatnih stopa. Savjet guvernera će u junu imati na raspolaganju nove makroekonomske projekcije svojih eksperata. Te prognoze će biti presudan faktor za donošenje odluke o prvom pooštravanju troškova zaduživanja.
Analitičari sada sa velikom vjerovatnoćom predviđaju restriktivnu akciju na ljeto. Ukoliko se inflatorni pritisci nastave, povećanje kamata će služiti kao mjera za hlađenje ekonomije. To bi značilo skuplje kredite za građane i privredu, ali i pokušaj zaštite kupovne moći eura. Sljedeći sastanak u Frankfurtu biće ključan trenutak za definisanje finansijskih uslova u cijeloj eurozoni.
