Struktura kućnog budžeta u Crnoj Gori krajem ove godine jasno pokazuje da građani i dalje najveći dio svojih prihoda izdvajaju za elementarne životne potrebe. Prema najnovijim statističkim podacima i analizi potrošačkih navika, u Crnoj Gori se najviše novca troši na hranu i bezalkoholna pića, koji u prosjeku čine više od 35% ukupnih mjesečnih izdataka domaćinstva. Iako su plate kroz ekonomske reforme znatno porasle, visoke cijene osnovnih namirnica i dalje diktiraju prioritete potrošnje, ostavljajući malo prostora za diskrecione rashode ili štednju u većini porodica.
Hrana kao apsolutni prioritet
Troškovi prehrane decenijama dominiraju crnogorskim porodičnim budžetom, a taj trend se zadržao i u 2025. godini. Za razliku od razvijenih ekonomija Evropske unije gdje hrana zauzima između 12% i 15% budžeta, u Crnoj Gori je taj procenat gotovo tri puta veći. Cijene mliječnih proizvoda, mesa i povrća direktno utiču na kupovnu moć, dok akcije poput ograničavanja marži samo djelimično ublažavaju pritisak na novčanike. Građani se sve češće okreću kupovini u velikim marketima tokom vikend akcija kako bi optimizovali troškove.
Stanovanje, struja i komunalije
Druga najveća stavka na koju se u Crnoj Gori troši novac je stanovanje i režijski troškovi. Ova kategorija obuhvata zakupninu, održavanje stanova, te račune za električnu energiju, vodu i odvoz smeća. S obzirom na to da je decembar tradicionalno mjesec povećane potrošnje struje zbog grijanja, ovi troškovi trenutno čine oko 15% do 20% budžeta. Rast cijena nekretnina i kirija u Podgorici i na primorju dodatno je opteretio podstanare, kojima stanarina često oduzima polovinu plate.
Prevoz i komunikacije
Značajan udio u rashodima zauzima i prevoz, uključujući gorivo i održavanje automobila. Kako je javni prevoz u mnogim opštinama i dalje nedovoljno razvijen, posjedovanje sopstvenog vozila je nužnost, a ne luksuz. Uporedo s tim, troškovi telekomunikacionih usluga – interneta i mobilne telefonije – postali su nezaobilazna stavka koja, uprkos paketnim ponudama operatera, stabilno uzima fiksni dio mjesečnih primanja, čineći oko 5% ukupne potrošnje prosječnog građanina.
Uloga programa Evropa Sad 2
Povećanje minimalne i prosječne zarade kroz program Evropa Sad 2 tokom protekle godine donijelo je određeno olakšanje, ali je i podstaklo potrošnju u segmentima koji nijesu strogo egzistencijalni. Primijećen je blagi porast izdvajanja za ugostiteljske usluge, rekreaciju i kulturu, mada ti sektori i dalje zbirno ne prelaze 10% ukupnih rashoda. Ipak, veća likvidnost stanovništva uticala je na to da trgovinski lanci bilježe rekordne promete, što potvrđuje da se višak novca najbrže prelije nazad u potrošnju osnovnih dobara.
Iako je kupovna moć formalno veća nego prethodnih godina, realna slika pokazuje da su inflatorni pritisci apsorbovali značajan dio rasta zarada. Fokus potrošnje ostaje na preživljavanju i podmirivanju fiksnih obaveza. Za većinu crnogorskih porodica, planiranje budžeta i dalje predstavlja vještinu balansiranja između neizbježnih računa i rasta cijena hrane, dok luksuz i putovanja ostaju rezervisani za mali procenat stanovništva sa primanjima koja znatno premašuju prosjek.
