Nova odluka administracije Donalda Trampa o uvođenju dodatnih carina od 10 do 12,5 odsto za 60 ekonomija produbila je spor sa ključnim saveznicima. Prema pisanju Vijesti, mjere su stupile na snagu u petak u 00:01 sati nakon isteka privremenih dažbina. Vašington opravdava ovaj potez tvrdnjama da partnerske zemlje nijesu spriječile uvoz robe proizvedene prinudnim radom.
Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je ove mjere kao potpuno neopravdane. On je odbacio navode koji povezuju Australiju sa modernim ropstvom i istakao da je povećanje stope sa 10 na 12,5 odsto neprihvatljivo. Farel je najavio nastavak lobiranja kod američkih zvaničnika kako bi se sporne dažbine u potpunosti ukinule za australijsku robu poput zlata i bakra.
Nezadovoljstvo saveznika i reakcija Kine
Premijer Novog Zelanda Kristofer Lakson nazvao je odluku izuzetno razočaravajućom i štetnom za međunarodnu trgovinu. On je naglasio da carine samo povećavaju troškove i neizvjesnost za sve kompanije. Prema izvještaju agencije AP, američka istraga nije ponudila relevantne dokaze o prinudnom radu koji bi potkrijepili uvođenje ovih restriktivnih finansijskih mjera.
Analiza organizacije Global Trade Alert pokazuje da je Brazil najveći gubitnik novog režima. Efektivna carinska stopa za ovu zemlju porasla je sa 11 na 17,7 odsto. Istovremeno, pojedine evropske zemlje poput Njemačke i Italije bilježe blagi pad stopa za oko jedan do 1,5 procentnih poena zbog specifičnih izuzeća i drugačije strukture njihovog izvoza.
Visoka predstavnica EU Kaja Kalas izjavila je za Channel News Asia da su američke tvrdnje o lošim radnim uslovima neutemeljene. Ona je podsjetila na strogo evropsko radno zakonodavstvo i visoke standarde zaštite zaposlenih. Japan je takođe uputio protest jer je od Vašingtona ranije dobio uvjeravanja da se nove mjere neće dodavati na već postojeće uvozne dažbine.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se protivi svim oblicima jednostranih akcija. Portparol Lin Đijen naglasio je da trgovinski ratovi nijesu ni u čijem interesu. Iako su ove carine niže od prošlogodišnjih stopa od 34 odsto, kineski izvoznici se masovno okreću evropskom tržištu. Evropa sada čini oko 70 odsto njihove ukupne prodaje.
Pravni okvir i ekonomske posljedice
Bivša američka zvaničnica Vendi Katler navodi da bi nove carine mogle izdržati pravna osporavanja pred sudovima. Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika sprovodila je istragu četiri mjeseca u skladu sa članom 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine. Ipak, Katler upozorava da će ove mjere neizbježno doprinijeti rastu cijena za kompanije koje uvoze sirovine i mašine.
Južna Koreja je najavila nastavak komunikacije sa SAD kako bi se očuvala ravnoteža interesa. Tamošnje Ministarstvo trgovine je saopštilo da ukupne carine na njihov izvoz ne bi trebalo da pređu 15 odsto. Analitičari iz BNP Paribas ističu da se Vašington kreće ka sve većim trgovinskim trvenjima iako su trenutne stope niže od ranije uvođenih recipročnih carina.
