Poreska uprava Crne Gore zvanično je odredila visinu zatezne kamate od 5,4 odsto na godišnjem nivou, koja će se primjenjivati u periodu od 18. jula do 31. decembra 2026. godine. Ovu odluku donio je direktor institucije Sava Laketić, postupajući u skladu sa novim odredbama Zakona o poreskoj administraciji. Promjena obračuna, kako prenosi portal Bankar.me, označava prelazak sa ranijeg fiksnog modela na varijabilnu stopu usklađenu sa kretanjima na evropskom finansijskom tržištu. Nova stopa direktno pogađa poreske obveznike koji svoje obaveze ne izmiruju u predviđenim rokovima.
Novi model obračuna zasnovan na stopama ECB
Umjesto dosadašnje fiksne stope od 0,03 odsto dnevno, zatezna kamata na poreski dug sada direktno zavisi od kamatne stope koju Evropska centralna banka utvrđuje za glavne operacije refinansiranja. Prema navodima iz novog zakonskog rješenja, osnovna stopa ECB-a uvećava se za tri procentna poena kako bi se dobila konačna cifra za polugodišnji period. Poreski organ će ove podatke ažurirati dva puta godišnje, prvog radnog dana u januaru i julu, objavljivanjem u Službenom listu i na svojoj internet stranici.
Obaveza plaćanja ove kamate počinje prvog narednog dana od dana dospjelosti poreske obaveze. Istovremeno, stopa od 5,4 odsto biće primjenjiva i na iznose koje država duguje poreskim obveznicima. To se odnosi na slučajeve kada građani ili preduzeća ostvare pravo na kamatu zbog više plaćenog poreza. Zakon precizira da pravo na naplatu neće zastarijevati za potraživanja po osnovu doprinosa za penzijsko osiguranje, kao ni za dugove obezbijeđene zalogom.
Strože kazne i digitalni nadzor
Reforma poreskog sistema donosi i drastično povećanje novčanih kazni za prekršaje. Maksimalna kazna za pravna lica podignuta je sa 15.000 na 40.000 eura. Ove mjere prate i nove obaveze izvještavanja o prekograničnim transakcijama i poslovanju na digitalnim platformama. Operateri platformi biće dužni da prikupljaju podatke o prodavcima koji iznajmljuju nekretnine ili prevozna sredstva. Podaci o korisnicima razmjenjivaće se u roku od dva mjeseca od isteka izvještajnog perioda.
Poseban fokus stavljen je na pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom koji se moraju upisati u registar Komisije za tržište kapitala. Podaci o prihodima od digitalne imovine razmjenjivaće se najkasnije devet mjeseci nakon isteka godine. Zakon takođe omogućava zajedničke kontrole sa inostranim službenicima. Strani inspektori će moći direktno da učestvuju u pregledima dokumentacije na teritoriji Crne Gore radi suzbijanja poreske evazije u međunarodnom poslovanju.
