Poreska zatezna kamata u Crnoj Gori više nije fiksna, već se od 18. jula obračunava prema stopi Evropske centralne banke (ECB) uvećanoj za tri procentna poena. Izmjene Zakona o poreskoj administraciji donose i oštriju kaznenu politiku sa maksimalnim iznosima do 40.000 eura. Nove zakonske odredbe uvode stroži nadzor nad digitalnim platformama i kriptoimovinom, uz obavezu izvještavanja o prekograničnim transakcijama radi suzbijanja poreske evazije.
Prema pisanju portala Bankar.me, kamatna stopa će se utvrđivati polugodišnje za periode od januara do juna i od jula do decembra. Poreski organ će novu stopu objavljivati prvog radnog dana svakog polugodišta u Službenom listu i na svojoj internet stranici. Dosadašnja fiksna stopa od 0,03 odsto dnevno odlazi u prošlost, a novi model važiće i za kamatu koju država isplaćuje obveznicima u slučaju više plaćenog poreza.
Nadzor nad digitalnim platformama i kriptoimovinom
Operateri digitalnih platformi sada imaju obavezu prikupljanja podataka o korisnicima koji iznajmljuju nekretnine, parking mjesta ili prodaju proizvode. Evidencija mora sadržati ukupne isplaćene naknade i broj transakcija, a podaci će se razmjenjivati sa državama članicama Evropske unije. Pružaoci usluga povezanih sa kriptoimovinom takođe se moraju registrovati kod poreskog organa i upisati u registar koji vodi Komisija za tržište kapitala.
Poseban fokus stavljen je na prekogranične poslovne aranžmane koji mogu ukazivati na izbjegavanje plaćanja poreza. Pravni i poreski savjetnici dužni su da prijave takve aranžmane u roku od 30 dana od trenutka kada su ponuđeni ili spremni za realizaciju. Ukoliko se posrednik pozove na profesionalnu tajnu, obaveza izvještavanja u roku od tri dana prelazi na samog klijenta ili drugog posrednika.
Drastično povećanje novčanih kazni
Maksimalne kazne za pravna lica porasle su sa ranijih 15.000 na 40.000 eura. Za drugu grupu prekršaja, raspon kazni je povećan na nivo od 1.000 do 12.000 eura. Odgovorna lica u kompanijama mogu biti kažnjena do 4.000 eura ukoliko ne dostave podatke o prekograničnim aranžmanima ili dopunskom porezu u zakonski predviđenim rokovima.
Novi Zakon o poreskoj administraciji precizira da pravo na naplatu poreza neće zastarijevati za potraživanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Isti princip važi za dugovanja obezbijeđena zalogom ili hipotekom. Ovim izmjenama omogućene su i zajedničke poreske kontrole sa organima drugih država radi usaglašavanja stavova o poreskom statusu obveznika.
