Uprava za statistiku objavila je najnovije podatke o kretanjima na tržištu rada tokom drugog mjeseca ove godine. Prema zvaničnim izvještajima Monstat-a, prosječna plata u februaru iznosila je 1 025 eura u neto iznosu. Ova cifra predstavlja prosječna primanja građana bez poreza i doprinosa. Istovremeno je prosječna bruto zarada po zaposlenom u istom periodu dostigla nivo od 1 225 eura.

Sektorske razlike i kretanje zarada

U poređenju sa januarom tekuće godine zabilježen je nominalni pad zarada od 0,1 odsto. Sa druge strane godišnja statistika pokazuje nastavak pozitivnog trenda rasta primanja. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plata veća je za 2,3 odsto. Ovi podaci ukazuju na stabilnost nominalnih iznosa uprkos mjesečnim oscilacijama.

Najveća prosječna primanja tradicionalno su zabilježena u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja. Zaposleni u ovoj oblasti u prosjeku su zarađivali 1 623 eura neto. Sektor snabdijevanja električnom energijom takođe bilježi visoke prosjeke od 1 456 eura. Visoke zarade ostvarene su i u oblasti informisanja i komunikacija sa prosjekom od 1 314 eura.

Na dnu ljestvice nalaze se administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa prosjekom od 844 eura. Sektori umjetnosti i rekreacije bilježe primanja od 898 eura. U sektoru poljoprivrede i šumarstva prosječna plata iznosila je 909 eura. Ovi podaci ilustruju značajne razlike u kupovnoj moći zaposlenih zavisno od privredne grane u kojoj rade.

Uticaj inflacije na standard građana

Iako su plate nominalno visoke realna kupovna moć građana zabilježila je blagi pad. Potrošačke cijene su u februaru porasle za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec. To je uslovilo realni pad zarada od 0,3 odsto za isti period. Inflacija je tako neutralisala nominalni nivo primanja i smanjila stvarnu vrijednost raspoloživog dohotka.

Sektor zdravstva i socijalne zaštite bilježi prosječna primanja od 1 040 eura. U oblasti obrazovanja zaposleni su u prosjeku primali 955 eura neto zarade. Od ukupno 19 posmatranih sektora rast je zabilježen u njih osam. U deset sektora evidentiran je pad primanja dok je jedan sektor ostao na istom nivou kao prethodnog mjeseca.

Statistički podaci o februarskim zaradama služe kao ključni indikator za ekonomsko planiranje u državi. Monstat nastavlja sa redovnim praćenjem ovih trendova radi preciznog informisanja javnosti. Jasna razlika između nominalnog rasta i realne kupovne moći ostaje u fokusu ekonomske analize. Precizna mjerenja pomažu u razumijevanju standarda građana.