Planirana izgradnja naselja Velje brdo mogla bi doći u direktan konflikt sa očuvanjem izvorišta Mareza. Na to upozorava „Preliminarna hidrogeološka studija o mogućem uticaju izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza“ izrađena u aprilu 2026. godine. Dokument koji potpisuje Maksim Matović sa saradnicama ukazuje da intenzivan razvoj grada zahtijeva hitnu zaštitu resursa. Efikasno vodosnabdijevanje Podgorice suočava se sa demografskim pritiskom koji prevazilazi trenutne kapacitete sistema.
Postojeći izvori kao što su Mareza, Zagorič i Ćemovsko polje više nijesu dovoljni za dugoročne potrebe. Autori studije naglašavaju da klimatski izazovi i projekcije potrošnje zahtijevaju aktiviranje novih podzemnih ležišta. Najveći potencijal leži u zbijenoj izdani Zetske ravnice koja je prepoznata kao najbogatije ležište vode u državi. Eksploatacione rezerve u ovom području su značajno veće od količina koje se trenutno koriste.
Alternativne lokacije i prostorna ograničenja
Studija izdvaja četiri potencijalne lokacije za nove bunare a to su Sadine, Vladišta, Krnjevine i Park-šuma Šumica. Područje Sadina prepoznato je kao najveća neurbanizovana zona sa debljinom izdani od preko 30 metara. Iako su hidrogeološke karakteristike povoljne realizaciju otežavaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi na privatnim parcelama. To praktično znači da bi država morala ući u dugotrajan proces eksproprijacije.
Lokacija Šumica južno od Bloka 5 izdvaja se kao najjednostavnije rješenje za vodosnabdijevanje Podgorice. Zemljište je u državnom vlasništvu što bitno skraćuje administrativne procedure. Studija navodi da bi formiranje druge zone sanitarne zaštite omogućilo da se park i dalje koristi za rekreaciju građana. Razvijena kanalizaciona mreža u okruženju dodatno smanjuje rizike od potencijalnog zagađenja podzemnih voda.
Uz samu rijeku Moraču nalaze se lokacije Vladišta i Krnjevine. Ovi tereni imaju debele slojeve vodopropusnih sedimenata i prirodno se prihranjuju iz riječnog toka. Ipak njihova udaljenost od postojeće vodovodne mreže i privatno vlasništvo nad zemljom predstavljaju ključne barijere. Svaka od ovih lokacija zahtijeva dodatna detaljna istraživanja u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima.
Rizici urbanizacije i sanitarna zaštita
Glavna prepreka za nova izvorišta ostaje neplanska gradnja i postojanje septičkih jama u širem gradskom jezgru. Strogi propisi o sanitarnoj zaštiti zahtijevaju potpuno odsustvo zagađivača u blizini bunara. U dokumentu koji su izradile Marina Međedović, Ana Vojinović i Milica Popović navodi se da je u urbanim sredinama teško uspostaviti stroge režime zaštite. Konflikt između stanogradnje i javnog interesa za pitkom vodom postaje sve izraženiji.
Budući razvoj Podgorice zavisiće od balansa između širenja stambenih zona i očuvanja vodnih resursa. Nalazi struke potvrđuju da grad ima dovoljno vode ispod površine ali da je prostor za njenu eksploataciju kritično sužen. Detaljna hidrogeološka istraživanja moraju biti prioritet prije svake dalje urbanizacije područja Veljeg brda. Odgovorno upravljanje prostorom jedini je način da se izbjegne dugoročna kriza u snabdijevanju glavnog grada.
