Vlada Crne Gore usvojila je strateški plan koji predviđa zapošljavanje u Monstatu za ukupno 68 novih službenika do kraja 2028. godine. Odluka je donijeta 17. jula 2026. godine sa ciljem rješavanja kritičnog nedostatka kadra u Upravi za statistiku. Prema zvaničnom Akcionom planu za jačanje administrativnih kapaciteta, institucija trenutno radi sa svega 56,2 odsto popunjenih kapaciteta. To znači da je od 169 sistematizovanih mjesta popunjeno njih 95, dok su 74 pozicije ostale upražnjene.
Kako prenosi portal Bankar.me, dokument koji je dostavilo Ministarstvo finansija ukazuje da deficit kadra direktno ugrožava kvalitet i pravovremenost podataka o bruto domaćem proizvodu, inflaciji i zaradama. Planirana dinamika predviđa postepeno popunjavanje redova. Tokom 2026. godine biće angažovano 12 osoba, dok je za 2027. i 2028. godinu planiran prijem po 28 novih zaposlenih. Cilj je dostići popunjenost od najmanje 80 odsto do kraja trogodišnjeg perioda.
Kritični sektori i tehnološka modernizacija
Najveći pritisak trpi sektor za proizvodnju zvanične statistike gdje nedostaje 48 radnika. U ovom segmentu je popunjeno samo 67 od 115 predviđenih mjesta, što predstavlja skoro dvije trećine ukupnog manjka u instituciji. Dodatnih osam stručnjaka fali u timovima za digitalnu transformaciju i upravljanje podacima. Devet pozicija je upražnjeno u oblastima metodologije i međunarodne saradnje, dok administrativne službe potražuju još osam izvršilaca.
Plan jačanja ne podrazumijeva samo kvantitet, već i uvođenje savremenih alata za obradu podataka. Uprava za statistiku planira obuke za korišćenje jezika Python i R, vještačke inteligencije i geografskih informacionih sistema. Ovi koraci su neophodni za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom Poglavlju 18. To zahtijeva potpunu usklađenost sa evropskom metodologijom ESA 2010 i redovnu isporuku preciznih podataka Eurostatu.
Kao ključni rizici za sprovođenje plana navedeni su odlazak postojećih stručnjaka i ograničena dostupnost specijalizovanih obuka. Vlada je stoga predvidjela snažniju saradnju sa univerzitetima kroz stručne prakse i mentorske programe. Uspjeh ovog plana definisaće sposobnost države da donosi ekonomske odluke zasnovane na pouzdanim analizama potrošnje stanovništva i održivosti javnih finansija.
