Nakon perioda stabilnosti, 2025. godina donijela je korigovane iznose na računima za električnu energiju u Crnoj Gori. Glavni uzrok promjena nije bila sama energija, već povećanje regulatorno dozvoljenog prihoda za mrežne operatore. Domaćinstva su se suočila sa novom realnošću u kojoj je efikasna potrošnja postala prioritet. Prosječna cijena kilovata struje u Crnoj Gori 2025. iznosila je oko 10,32 centi sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost.
Struktura računa i uticaj mrežnih usluga
Ova vrijednost odnosi se na domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem, koja čine većinu potrošača u zemlji. Iako je osnovna cijena aktivne energije koju naplaćuje EPCG ostala stabilna, regulatorne promjene su uticale na stavke prenosa i distribucije. To je rezultiralo ukupnim povećanjem od približno 3,4 odsto u odnosu na godinu ranije. Krajnji iznos na svakom računu zavisio je prvenstveno od kategorije potrošača i ostvarenih popusta.
Regulatorna agencija (REGAGEN) odobrila je veće prihode CEDIS-u i CGES-u, što je direktno ugrađeno u mrežne usluge. Operatori su opravdali ove zahtjeve potrebom za modernizacijom zastarjele mreže i održavanjem stabilnosti sistema tokom cijele godine. Time je mrežarina postala dominantniji faktor u strukturi mjesečnog troška, što su građani jasno osjetili na svojim decembarskim i januarskim uplatnicama tokom proteklog perioda.
Uloga EPCG popusta u ublažavanju troškova
Elektroprivreda Crne Gore je i tokom cijele 2025. godine nastavila sa politikom stimulisanja redovnih platiša. Popusti su varirali, ali su najlojalniji kupci mogli umanjiti svoj račun i do 13 odsto na stavku aktivne energije. Ova mjera je značajno ublažila efekat rasta cijena mrežnih usluga za hiljade građana koji račune izmiruju na vrijeme. Pored toga, subvencije za ranjive kategorije stanovništva ostale su ključni mehanizam zaštite.
Kada se uporedi sa regionom, Crna Gora je zadržala relativno konkurentne cijene uprkos prošlogodišnjem rastu. Trošak električne energije ostao je niži nego u većini zemalja članica Evropske unije, što je bilo važno za očuvanje životnog standarda. Ipak, trend rasta operativnih troškova energetskih kompanija sugeriše da je era izuzetno jeftine struje prošlost, dok se fokus države polako pomjera ka većem korišćenju solarnih izvora.
Zaključak i pogled unazad
Analiza za 2025. godinu potvrđuje da su mrežni troškovi postali glavni pokretač cijene struje u državi. Iako je energetska kompanija zaštitila građane od rasta same cijene energije, regulatorna usklađivanja bila su ekonomski neizbježna. Uz pametno korišćenje jeftine tarife i status redovnog platiše, većina potrošača je uspjela da održi troškove pod kontrolom. Budući energetski pejzaž zavisiće isključivo od brzine novih investicija.
