Globalna potražnja za naftom zabilježiće ove godine prvi pad od 2020. godine. Prema pisanju portala Biznis.ba, očekuje se smanjenje od približno jedan milion barela dnevno tokom 2026. godine. Glavni uzroci ovog tržišnog preokreta su visoke cijene energenata i poremećaji u fizičkom snabdijevanju. Ovi faktori su direktna posljedica rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Krizu je produbila blokada brodova u Ormuskom moreuzu koja je trajala više od tri mjeseca. Ova ruta predstavlja jednu od najkritičnijih tačaka za svjetski transport nafte i plina. Globalna potražnja u maju iznosila je prosječno 97,9 miliona barela dnevno. To je za 5,3 miliona barela manje u odnosu na isti period prošle godine.
Pad potrošnje u Aziji i američki izuzetak
Najveći pad potražnje zabilježen je na azijskom tržištu. Kina je smanjila potrošnju za 1,5 miliona barela dnevno odnosno devet odsto. Praktično je svaki deseti barel manje kupljen na kineskom tržištu u poređenju sa prethodnom godinom. Jim Burkhard iz S&P Global Energyja navodi da je Peking drastično smanjio uvoz zbog proljećnog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu.
Nasuprot globalnom trendu vozači u SAD-u povećali su potrošnju goriva u drugom kvartalu 2026. godine. Iako je prosječna cijena galona benzina u maju prešla 4,50 dolara američka domaćinstva nijesu značajnije mijenjala navike. Daniel Sternoff sa Univerziteta Columbia objašnjava da američki potrošači i dalje troše srazmjerno mali dio prihoda na gorivo uprkos poskupljenjima.
Nestabilnost snabdijevanja i reakcija tržišta
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je da je globalna ponuda u junu porasla za 4,1 milion barela dnevno. Ovo je omogućeno privremenim uspostavljanjem saobraćaja kroz Ormuski moreuz. Ipak ukupna ponuda je i dalje 9,4 miliona barela manja nego prije početka rata. Cijene sirove nafte su na nedjeljnom nivou zabilježile rast od četiri do pet odsto.
„Budućnost Hormuškog moreuza vjerovatno je danas neizvjesnija nego što je bila na početku rata", rekao je Jim Burkhard u izjavi koju prenosi Biznis.ba. On dodaje da Iran i dalje pokušava da kontroliše ovaj strateški prolaz dok SAD nije u potpunosti obnovio normalan saobraćaj. Zalihe dizela i benzina ostaju ograničene jer su rafinerije reagovale sporije od cijena sirove nafte.
