Divlja gradnja postala je primarni faktor degradacije zaštićenih prirodnih zona u Podgorici tokom protekle godine. Prema zvaničnom izvještaju Agencije za upravljanje zaštićenim područjima najveći broj nepravilnosti zabilježen je na lokalitetima od posebnog značaja. To uključuje parkove prirode Rijeka Zeta i Komovi kao i park-šumu Gorica. Institucije se suočavaju sa ozbiljnim izazovima u suzbijanju ovih pojava na terenu.
Ova pojava direktno ugrožava biodiverzitet i narušava prirodni integritet lokacija koje su pod zakonskom zaštitom države. Divlja gradnja nagriza zaštićena područja Podgorice kroz nelegalne objekte i uzurpaciju prostora u parkovima prirode Rijeka Zeta i Komovi.
Gorica kao spomenik prirode trpi pritisak zbog građevinskih radova u njenom zaštitnom pojasu. Služba zaštite redovno kontroliše ova gradilišta kako bi provjerila postojanje neophodnih dozvola. Često se dešava da izvođači ne poštuju propisane granice ili uslove gradnje. Ovakve aktivnosti direktno ugrožavaju ekosistem najpopularnijeg gradskog izletišta i zahtijevaju stalnu budnost nadzornih organa.
Problemi u parku prirode Rijeka Zeta
Park prirode Rijeka Zeta suočava se sa problemom izgradnje različitih objekata bez ikakve dokumentacije. Pored nelegalnih objekata na ovom području je uočeno i više lokacija sa ilegalno deponovanim otpadom. Svi uočeni slučajevi su procesuirani prema ekološkoj i građevinskoj inspekciji. Nadležni organi pokušavaju da koriste precizne koordinate ovih lokacija za efikasniji nadzor i buduće sanacije terena.
Planinski masiv Komova predstavlja najzahtjevniji teren za nadzor i kontrolu. Velika udaljenost od administrativnog centra i specifični vremenski uslovi otežavaju rad čuvara prirode. Na ovom području je dokumentovano više slučajeva bespravne gradnje koji zahtijevaju hitnu reakciju države. Inspekcijski organi dobili su brojne urgencije za postupanje u ovim udaljenim zonama kako bi se spriječila dalja devastacija.
Statistika nelegalnih aktivnosti u prirodi
Tokom prošle godine na teritoriji glavnog grada evidentirano je oko stotinu nelegalnih aktivnosti u prirodi. Ovi podaci ukazuju na sistemski problem nepoštovanja ekoloških standarda i urbanističkih planova. Agencija je za obavljanje nadzora i administrativnih poslova opredijelila značajna budžetska sredstva. Najveći dio tih troškova odnosi se na zarade zaposlenih i nabavku neophodne opreme za rad na terenu.
Očuvanje zaštićenih zona zahtijeva koordinisanu akciju svih državnih službi i strožu kaznenu politiku. Bez adekvatnog odgovora inspekcijskih organa ovi prostori mogu trajno izgubiti svoje prirodne vrijednosti. Javnost očekuje konkretne rezultate u suzbijanju uzurpacije državnog zemljišta u zonama koje su ključne za ekološku stabilnost grada. Dosadašnji izvještaji jasno mapiraju kritične tačke koje traže hitnu zaštitu.
