Globalne ekonomske sile najavile su vanredni sastanak kako bi odgovorile na nagli skok cijena energenata. Ministri finansija zemalja G7 sastaće se putem video poziva kako bi razmotrili stabilizaciju tržišta. Glavna tema biće koordinisana akcija sa Međunarodnom agencijom za energiju radi puštanja strateških rezervi. G7 lideri nastoje obuzdati cijene nafte koje su premašile 110 dolara usljed eskalacije rata između SAD-a, Izraela i Irana.

Uticaj ratnih sukoba na energetsku infrastrukturu

Napetosti na Bliskom istoku dostigle su novi vrhunac tokom posljednjih deset dana. Sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana direktno je ugrozio ključna naftna postrojenja u regionu. Izvještaji o napadima na iranska skladišta goriva izazvali su paniku na berzama. Investitori strahuju od dugotrajnog prekida snabdijevanja širom svijeta.

Hormuški tjesnac trenutno je praktično zatvoren za trgovački saobraćaj. Kroz ovaj prolaz prolazi oko petina ukupne svjetske nafte. Zbog blokade su cijene sirove nafte tipa Brent u jednom trenutku dostigle skoro 120 dolara po barelu. To je najviši nivo zabilježen u posljednje četiri godine. Tržišta ostaju izrazito nestabilna dok se čeka ishod diplomatskih pregovora.

Plan za aktiviranje strateških rezervi

Članice G7 razmatraju puštanje između 300 i 400 miliona barela iz državnih rezervi. Ova količina predstavlja značajan dio ukupnih zaliha koje drži 32 države članice Međunarodne agencije za energiju. Cilj ove intervencije je trenutno smanjenje pritiska na maloprodajne cijene goriva. Sjedinjene Države su već izrazile snažnu podršku ovom prijedlogu.

Evropske članice grupe G7 takođe prate situaciju sa velikom pažnjom. Snabdijevanje gasom i naftom u Evropi moglo bi biti ugroženo ako se rat proširi na susjedne zemlje. Francuska i Njemačka insistiraju na hitnoj koordinaciji kako bi se spriječio novi inflatorni šok. Ekonomska stabilnost cijelog kontinenta zavisi od brzine reagovanja međunarodne zajednice.

Prognoze za globalnu ekonomiju

Analitičari upozoravaju da bi zadržavanje visokih cijena nafte moglo usporiti globalni privredni rast. Centralne banke se suočavaju sa izazovom ponovnog rasta inflacije. Ukoliko cijene nafte ostanu iznad 100 dolara duži period, planirano smanjenje kamatnih stopa moglo bi biti odloženo. Takav scenario bi dodatno opteretio zadužena preduzeća i domaćinstva.

G7 sastanak predstavlja ključni korak u pokušaju smirivanja tenzija na globalnom nivou. Rezultati razgovora odrediće kretanje tržišta u narednim sedmicama. Fokus ostaje na bezbjednosti plovnih puteva i zaštiti energetske infrastrukture od daljih oštećenja. Bez brze deeskalacije sukoba, energetska kriza mogla bi dobiti šire razmjere.