Svjetska banka u najnovijem izvještaju upozorava na dramatičan rast globalnih troškova života. Cijene energenata porašće za 24 odsto tokom 2026. godine usljed sukoba na Bliskom istoku. Ovakav scenario direktno ugrožava napore za suzbijanje inflacije na globalnom nivou. Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija ostaje izuzetno ranjiva na ove spoljne šokove. Očuvanje stabilnosti zahtijevaće strogu fiskalnu disciplinu u narednom periodu.
Globalni energetski šok i prognoze za tržište nafte
Analitičari predviđaju da će prosječna cijena nafte tipa Brent iznositi 86 dolara po barelu. To je značajno povećanje u odnosu na prosjek od 69 dolara iz prethodne godine. Prekid transporta kroz Ormuski moreuz predstavlja ključni rizik za redovno snabdijevanje. Ako se sukobi dodatno prodube cijena bi mogla dostići i 115 dolara. Takav rast bi izazvao inflaciju sličnu onoj iz energetske krize 2022. godine.
Poremećaji na tržištu ne pogađaju samo naftu već i ostale sirovine. Cijene đubriva mogle bi porasti za 31 odsto što direktno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju. Istovremeno potražnja za metalima poput bakra i aluminijuma dostiže istorijske maksumume. Ovi resursi su neophodni za razvoj centara za podatke i električnih vozila. Industrijski sektori suočavaju se sa neizvjesnim troškovima proizvodnje.
Ekonomsko usporavanje i fiskalni izazovi Crne Gore
Crnogorska ekonomija je u 2025. godini usporila rast na 2,7 odsto. Fiskalni deficit je istovremeno porastao sa 3,3 na 4,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Niža proizvodnja električne energije i umjerenija turistička aktivnost glavni su uzroci ovog usporavanja. Svjetska banka naglašava da visok javni dug od 64 odsto BDP-a zahtijeva oprez. Budući rast zavisiće prvenstveno od domaće potrošnje i kapitalnih investicija.
Vlada Crne Gore je nedavno izmijenila odluku o akcizama na gorivo uoči novog obračunskog perioda. Akciza na dizel povećana je na 30,8 centi po litru što je umanjilo najavljeno pojeftinjenje. Građani su umjesto četiri centa dobili nižu cijenu za samo jedan cent. Ova pravna vratolomija omogućila je dodatne prihode budžetu na teret potrošača. Trgovci naftom i dalje rade sa fiksnom maržom koja se nije mijenjala 24 godine.
Stabilnost korporativnog i finansijskog sektora
Uprkos opštem usporavanju energetska preduzeća bilježe pozitivne rezultate. CEDIS je u 2025. godini ostvario neto dobit od 2,47 miliona eura. Ukupni prihodi kompanije porasli su za šest odsto i iznose 143,5 miliona eura. Operativna efikasnost je značajno unaprijeđena što potvrđuje rast EBITDA od 23 odsto. Bonitetna ocjena B13 ukazuje na nizak nivo rizika u poslovanju ovog distributivnog sistema.
Međunarodni finansijski giganti takođe pokazuju otpornost na krizu. Banka UBS je ostvarila neto dobit od tri milijarde dolara u prvom kvartalu. Kompanija Visa bilježi rast prihoda od obrade podataka za 18 odsto. Potrošnja građana ostaje stabilna uprkos ekonomskoj neizvjesnosti i rastu cijena goriva. Ovi rezultati daju određenu sigurnost globalnim tržištima kapitala u nestabilnim vremenima.
Reforme tržišta rada i otplate državnih dugova
Svjetska banka ističe da je uključivanje većeg broja žena u radnu snagu ključno za razvoj. Veća stopa aktivnosti stanovništva mogla bi povećati godišnji rast za 0,35 procentnih poena. Istovremeno Fond za obeštećenje nastavlja sa isplatama bivšim vlasnicima oduzete imovine. Tokom 2025. godine isplaćeno je 8,54 miliona eura. Ukupni dug države po ovom osnovu sada je smanjen na 60,87 miliona eura.
Prognoze za period od 2026. do 2028. godine predviđaju prosječan rast od tri odsto godišnje. Fokus ekonomskih politika mora ostati na jačanju poslovnog ambijenta i produktivnosti. Crna Gora treba da iskoristi proces pristupanja Evropskoj uniji za sprovođenje strukturnih reformi. Očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje prioritet u uslovima kada inflacija ostaje pod stalnim pritiskom spoljnih faktora.
