Evropska komisija će nakon 30. juna 2026. godine započeti sveobuhvatnu procjenu rezultata država korisnica sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, što bi moglo rezultirati preusmjeravanjem novca namijenjenog Srbiji i Bosni i Hercegovini ka Crnoj Gori. Kako prenose Vijesti, novac koji države nisu dobile zbog neispunjenih reformi biće preraspodijeljen onima koje su ostvarile bolji učinak na tom planu.
Mehanizam preraspodjele zasnovan je isključivo na rezultatima sprovedenih reformi iz usvojenih agendi. Ukoliko reformski koraci nisu ispunjeni i isteknu nakon grejs perioda, odgovarajuća sredstva mogu biti dodijeljena drugim korisnicima. U tom slučaju, Crna Gora bi morala podnijeti revidirani program reformi s dodatnim mjerama koje je potrebno ostvariti u zamjenu za dodatne isplate.
Status Crne Gore i isplate iz treće tranše
Evropska komisija je 20. maja saopštila da je Crnoj Gori stavila na raspolaganje dodatnih 44,2 miliona eura u okviru Instrumenta za reforme i rast. Ova odluka uslijedila je nakon trećeg zahtjeva za isplatu i pozitivne ocjene o reformama u oblastima konkurentnosti poslovanja i inovacija. Od ukupne sume, 20,6 miliona eura biće prebačeno direktno u državni budžet.
Ukupan iznos koji je do sada odobren Crnoj Gori dostigao je 89,3 miliona eura. Ipak, Vlada je prvobitno očekivala isplatu od oko 59 miliona eura za ovaj ciklus. Od ukupno 45 planiranih koraka, Crna Gora je u potpunosti ispunila 24 mjere, dok je 21 korak realizovan djelimično. Za period do 2027. godine, državi je obezbijeđeno ukupno 383,5 miliona eura.
Blokade fondova za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu
Srbija se suočava sa zamrznutim isplatama zbog takozvanih Mrdićevih zakona u oblasti pravosuđa, koji se u Briselu smatraju korakom unazad. Od sedam planiranih reformi, Srbija je ispunila samo tri. Do sada je primila ukupno 167,59 miliona eura, što je tek mali dio od potencijalnih 1,58 milijardi eura koliko joj pripada iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja regiona koja je ostala bez isplata zbog neusaglašavanja reformske agende. Paket namijenjen toj državi iznosi 976,6 miliona eura. Delegacija EU upozorila je da bez ispunjavanja obaveza zemlja trajno rizikuje gubitak od 373,9 miliona eura. Sredstva koja ne budu iskorištena u BiH postaju primarni kandidati za preraspodjelu susjedima.
U širem kontekstu regiona, 78 odsto reformi u prva tri izvještajna ciklusa pokazuje napredak, dok je 22 odsto bez ikakvog pomaka. Ukoliko se rokovi do kraja juna ne ispoštuju, svi partneri osim BiH rizikuju da kolektivno izgube više od 88 miliona eura. Za Albaniju i Sjevernu Makedoniju su isplate takođe nastavljene nakon procjene mjera u oblastima obrazovanja i digitalizacije.
